Društvena geografija

Tipovi naselja i gradovi

Naselja su mjesta u kojima ljudi stalno žive – od malih zaselaka do gradova s desetinama miliona stanovnika. Kako nastaju, kako izgledaju i kako se razvijaju?

← Nazad

Šta je naselje?

Naselje je mjesto u kojem ljudi stalno žive, s kućama, putevima i drugim objektima. Geografija naselja proučava njihov nastanak, položaj, oblik, veličinu i funkcije. Naselja dijelimo na seoska (sela) i gradska (gradove), a između njih postoje i prelazni oblici – prigradska naselja i varošice.

Na izbor mjesta za naselje kroz historiju su uticali: voda (rijeka, izvor), plodno zemljište, zaštita (brdo, meandar rijeke, kotlina), saobraćajni položaj (raskrsnice puteva, prelazi preko rijeka, luke) i prirodna bogatstva (rude, so, šume).

Primjeri iz BiH: Tuzla je nastala uz slana vrela (ime dolazi od turske riječi tuz – so), Jajce na tvrđavi iznad ušća Plive u Vrbas, a Mostar uz stari most na Neretvi, po kojem je i dobio ime (mostari – čuvari mosta).

Sela

Selo je manje naselje u kojem se stanovnici tradicionalno bave poljoprivredom, stočarstvom ili šumarstvom. Danas mnogi stanovnici sela rade u obližnjim gradovima.

Sela se dijele i prema funkciji: poljoprivredna, stočarska, ribarska, rudarska i turistička.

Gradovi

Grad je veće i gušće naseljeno mjesto u kojem većina stanovnika radi u industriji i uslugama, a ne u poljoprivredi. Koji je kriterij za grad, zavisi od zemlje: negdje je to broj stanovnika (u Danskoj već 200, u Japanu 50 000), a negdje funkcije, izgled ili pravni status.

Grad se sastoji od više funkcionalnih zona: centra (stari dio grada, upravne zgrade, trgovine, banke), stambenih zona, industrijskih zona, zelenih površina i predgrađa. Velike gradove okružuje gradska regija iz koje ljudi svakodnevno putuju na posao.

Urbanizacija

Urbanizacija je proces porasta broja i udjela gradskog stanovništva i širenja gradskog načina života. Do industrijske revolucije u gradovima je živjelo manje od 10 % ljudi, 1950. oko 30 %, oko 2007. godine prvi put u historiji više od polovine čovječanstva, a danas oko 57 %. UN procjenjuju da će 2050. u gradovima živjeti oko dvije trećine ljudi.

Problemi gradova

Rješenja traže održivi (pametni) gradovi: dobar javni prevoz, biciklističke staze, zelene površine, obnovljiva energija, reciklaža i pametno planiranje.

Gradovi Bosne i Hercegovine

GradStanovnika (popis 2013.)Obilježje
Sarajevo (4 gradske općine)≈ 275 500glavni grad; upravno, privredno, univerzitetsko i kulturno središte
Banja Luka≈ 185 000najveći grad Krajine, uz Vrbas
Tuzla≈ 120 000industrijski i univerzitetski centar sjeveroistoka; so
Zenica≈ 110 600centar metalurgije (željezara)
Bijeljina≈ 107 700središte Semberije, poljoprivreda
Mostar≈ 105 800najveći grad Hercegovine, turizam, Stari most

U gradovima BiH danas živi otprilike polovina stanovništva. Najbrže rastu Sarajevo, Banja Luka i njihova predgrađa, dok se mnoga manja mjesta i sela prazne.

Zapamti

Vježba

  1. Koji faktori utiču na izbor mjesta za naselje? Objasni na primjeru svog mjesta.
  2. Po čemu se razlikuju zbijena, razbijena i linijska sela? Gdje su u BiH?
  3. Navedi pet funkcija gradova i za svaku primjer.
  4. Šta je urbanizacija, a šta suburbanizacija?
  5. Navedi tri problema velikih gradova i predloži rješenja.
  6. Zašto se brdska sela u BiH prazne?