Šta proučava ekonomska geografija?
Ekonomska (privredna) geografija proučava gdje se i zašto razvijaju pojedine privredne djelatnosti, kako koriste prirodna bogatstva i kako povezuju različite dijelove svijeta. Privreda (ekonomija) obuhvata sve djelatnosti kojima ljudi proizvode dobra i pružaju usluge.
Privredne djelatnosti dijelimo u četiri sektora:
Što je zemlja razvijenija, to je manje zaposlenih u primarnom, a više u tercijarnom i kvartarnom sektoru. U SAD-u i zapadnoj Evropi u poljoprivredi radi tek 1–3 % zaposlenih, a u nekim afričkim zemljama i preko 60 %.
Razvijene i nerazvijene zemlje
Razvijenost se mjeri pomoću više pokazatelja:
- BDP (bruto domaći proizvod) – vrijednost svih proizvoda i usluga proizvedenih u zemlji u jednoj godini. Najveći BDP imaju SAD, Kina, Njemačka, Japan i Indija.
- BDP po stanovniku – BDP podijeljen brojem stanovnika; bolje pokazuje životni standard. Najviši je u Luksemburgu, Irskoj, Švicarskoj, Norveškoj i Singapuru.
- Indeks ljudskog razvoja (HDI) – uz prihod uključuje i očekivano trajanje života i obrazovanje. Najviši je u Islandu, Norveškoj i Švicarskoj, a najniži u zemljama Afrike južno od Sahare.
Svijet se često dijeli na razvijeni „globalni sjever“ (Sjeverna Amerika, Evropa, Japan, Australija) i manje razvijeni „globalni jug“, ali razlike postoje i unutar država – između gradova i sela, ili između regija.
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
- Ratarstvo – uzgoj žitarica (pšenica, kukuruz, riža – tri najvažnije biljke za ishranu čovječanstva), industrijskog bilja (šećerna repa, suncokret, pamuk) i povrća.
- Stočarstvo – uzgoj goveda, ovaca, svinja, peradi; u planinskim krajevima BiH ovčarstvo i proizvodnja sira (vlašićki, livanjski).
- Voćarstvo i vinogradarstvo – BiH je poznata po šljivama, jabukama i malinama; Hercegovina po vinu (žilavka, blatina) i mediteranskom voću.
- Šumarstvo – šume pokrivaju oko polovine BiH; drvo je važna sirovina za drvnu industriju i namještaj.
- Ribarstvo i akvakultura – ulov ribe iz mora i rijeka i uzgoj ribe (pastrmka, šaran) u ribnjacima.
Intenzivna poljoprivreda (mnogo mašina, đubriva, navodnjavanja) daje velike prinose po hektaru – Nizozemska, Danska. Ekstenzivna poljoprivreda koristi velike površine s malo ulaganja – stočarenje u Australiji ili Argentini. Zelena revolucija 1960-ih (nove sorte, đubriva, navodnjavanje) višestruko je povećala prinose u Aziji.
Energetika i rudarstvo
Industrija
Industrija prerađuje sirovine u gotove proizvode. Na izbor lokacije tvornice utiču lokacijski faktori: blizina sirovina, energije, radne snage i tržišta, saobraćajne veze, voda, cijena zemljišta i politika države.
- Teška industrija – metalurgija (željezo, čelik, aluminij), hemijska industrija, mašinogradnja, brodogradnja.
- Laka industrija – prehrambena, tekstilna, obućarska, drvna i industrija namještaja.
- Visoka tehnologija – elektronika, računari, farmacija, avio-industrija; smještena uz univerzitete (Silicijska dolina u Kaliforniji).
Danas su najveći industrijski proizvođači Kina („tvornica svijeta“), SAD, Japan, Njemačka i Južna Koreja. U BiH su važne metalna industrija (Zenica), proizvodnja aluminija (Mostar), drvna i industrija namještaja, prehrambena, hemijska (Tuzla), automobilski dijelovi i namjenska industrija.
Saobraćaj, trgovina i turizam
- Saobraćaj povezuje proizvođače i potrošače: kopneni (drumski, željeznički, cjevovodi), vodeni (pomorski i riječni – brodovima se prevozi oko 80 % svjetske robe) i zračni. Kroz BiH prolazi koridor Vc (Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Mostar – Ploče), duž kojeg se gradi autoput.
- Trgovina – unutrašnja i vanjska (uvoz i izvoz). Najveći vanjskotrgovinski partneri BiH su zemlje Evropske unije (Njemačka, Hrvatska, Italija, Slovenija, Austrija) i Srbija.
- Turizam – jedna od najbrže rastućih djelatnosti. U BiH su najposjećeniji Sarajevo, Mostar, Međugorje, Jajce, Trebinje, planine Jahorina, Bjelašnica i Vlašić, te rijeke Una, Neretva, Drina i Tara za rafting.
Globalizacija
Globalizacija je sve jače povezivanje svijeta trgovinom, kapitalom, informacijama, saobraćajem i kulturom. Telefon u tvom džepu dizajniran je u jednoj zemlji, sklopljen u drugoj od dijelova iz desetak zemalja, a prodaje se po cijelom svijetu. Multinacionalne kompanije imaju tvornice i prodavnice u mnogo država.
Globalizacija donosi jeftiniju robu, nova radna mjesta i brže širenje znanja, ali i ranjivost (krize se brzo šire), nestajanje lokalnih proizvoda, iskorištavanje jeftine radne snage i veće zagađenje zbog prevoza.
Zapamti
- Sektori: primarni (prirodna bogatstva), sekundarni (industrija), tercijarni (usluge), kvartarni (znanje).
- Razvijenost se mjeri BDP-om, BDP-om po stanovniku i indeksom ljudskog razvoja (HDI).
- Izvori energije: neobnovljivi (ugalj, nafta, plin, uranijum) i obnovljivi (voda, Sunce, vjetar, geotermalna, biomasa).
- Lokacijski faktori industrije: sirovine, energija, radna snaga, tržište, saobraćaj.
- BiH: termoelektrane i hidroelektrane, metalurgija, drvna industrija, turizam; koridor Vc.
Vježba
- Nabroji sektore privrede i za svaki navedi dvije djelatnosti iz svog kraja.
- Koja je razlika između BDP-a i BDP-a po stanovniku?
- Navedi tri obnovljiva i tri neobnovljiva izvora energije. Koje se u BiH najviše koriste?
- Šta su lokacijski faktori industrije? Objasni zašto je željezara nastala u Zenici.
- Koja je razlika između intenzivne i ekstenzivne poljoprivrede?
- Navedi prednosti i nedostatke globalizacije.