Ukratko
Bosna i Hercegovina (BiH) je država u jugoistočnoj Evropi, na zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva. Graniči s Hrvatskom na sjeveru, zapadu i jugu, sa Srbijom na istoku i s Crnom Gorom na jugoistoku, a na Jadransko more izlazi kod Neuma. Glavni i najveći grad je Sarajevo.
Država se sastoji od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – te Brčko distrikta BiH. Sjever zemlje pripada peripanonskom prostoru uz rijeku Savu, središnjim dijelom dominiraju planine i kotline Dinarida, a jug je krški prostor Hercegovine s mediteranskim uticajem. Zbog toga se na malom prostoru smjenjuju plodne ravnice, visoke planine, kanjoni, krška polja i bistre rijeke. BiH je bogata vodom, šumama i kulturno-historijskim naslijeđem u kojem se vijekovima susreću istok i zapad.
Karta Bosne i Hercegovine
Svaka vrsta objekta na karti ima svoj simbol – pogledaj legendu. Klikni na simbol ili rijeku za opis, a slojeve uključi i isključi u legendi. Kartu možeš uvećati dugmadima + i −.
Klikni na kartu
Izaberi grad, vrh, rijeku, jezero, vodopad, nacionalni park ili spomenik baštine i ovdje će se pojaviti opis.
Legenda
Položaj i granice
Geografski položaj
BiH leži u jugoistočnoj Evropi, na zapadu Balkanskog poluostrva, između Panonske nizije na sjeveru i Jadranskog mora na jugu. Ukupna dužina kopnene granice je 1.538 km, a jedini izlaz na otvoreno more je kod Neuma, s 21,2 km obale.
Matematički položaj
Teritorija se pruža približno između 42,5° i 45,3° sjeverne geografske širine te 15,7° i 19,6° istočne geografske dužine. Paralela od 44° s. g. š. prolazi središnjim dijelom zemlje, blizu Visokog, a meridijan od 18° i. g. d. prolazi istočno od Konjica i zapadno od Sarajeva. Cijela država je u srednjoevropskoj vremenskoj zoni (UTC+1).
Prirodne granice
Velikim dijelom granica prati rijeke: Savu na sjeveru, Unu na sjeverozapadu i Drinu na istoku. Na zapadu i jugu granica prelazi preko dinarskih planina i krških polja. Oblik teritorije podsjeća na srce, što se često ističe u turističkoj promociji.
Saobraćajni položaj
Doline rijeka su prirodni putevi: dolina Bosne povezuje unutrašnjost s Panonskom nizijom, a dolina Neretve s Jadranom. Kroz BiH prolazi Koridor Vc (Budimpešta – Osijek – Sarajevo – luka Ploče), najvažniji saobraćajni pravac države.
Dužina granice po susjedima
Reljef
BiH je pretežno planinska zemlja. Najveći dio teritorije zauzimaju Dinaridi, koji se pružaju pravcem sjeverozapad – jugoistok. Prema sjeveru reljef se spušta u peripanonsku niziju uz Savu, a na jugu prelazi u krš Hercegovine. Najviši vrh je Maglić (2.386 m), a najniža tačka je obala Jadranskog mora kod Neuma (0 m).
1. Sjever – peripanonski prostor
Niske i plodne ravnice uz Savu i donje tokove njenih pritoka (Posavina, Semberija, Lijevče polje) i blago zatalasana pobrđa (npr. Majevica, Trebava, Motajica, Kozara).
2. Središnja Bosna – planine i kotline
Visoke dinarske planine (Vranica, Vlašić, Bjelašnica, Treskavica, Jahorina) smjenjuju se s kotlinama u kojima su nastali veliki gradovi – Sarajevsko polje, Zenička, Tuzlanska i Banjalučka kotlina.
3. Jug i zapad – krš
Krečnjački krš sa kraškim poljima (Livanjsko, Glamočko, Duvanjsko, Kupreško, Nevesinjsko, Gatačko, Popovo), vrtačama, ponorima i pećinama. Livanjsko polje je najveće kraško polje u BiH.
Najviši vrhovi Bosne i Hercegovine
Olimpijske planine
Na Bjelašnici, Igmanu, Jahorini i Trebeviću održana su takmičenja XIV zimskih olimpijskih igara Sarajevo 1984. Danas su Bjelašnica i Jahorina najpoznatiji skijaški centri u zemlji.
Krški oblici
U kršu voda otapa krečnjak i stvara vrtače, uvale, kraška polja, ponore i pećine. Najpoznatija pećina je Vjetrenica u Popovom polju – jedna od biološki najbogatijih pećina na svijetu, upisana na UNESCO-ovu listu svjetske baštine 2024. godine.
Vode
Dva sliva
Vode BiH pripadaju crnomorskom i jadranskom slivu. Oko tri četvrtine teritorije odvodnjava se prema Savi, Dunavu i Crnom moru (Una, Sana, Vrbas, Bosna, Drina), a ostatak prema Jadranu (Neretva s pritokama, Trebišnjica i podzemne vode krških polja).
- ≈ 75 % crnomorski sliv
- ≈ 25 % jadranski sliv
Rekordi voda
U kršu su česta snažna vrela (Buna, Bosna, Pliva, Sana), ponornice i sedreni vodopadi. Pod Popovim poljem postoji i podzemna bifurkacija Trebišnjice – voda otiče i prema Neretvi i direktno prema Jadranu.
Najvažnije rijeke
| Rijeka | Sliv | Izvor i ušće | Gradovi na rijeci |
|---|---|---|---|
| Sava | crnomorski | Izvire u Sloveniji, granicom BiH i Hrvatske teče na sjeveru, a u Dunav se uliva u Beogradu. Prima Unu, Vrbas, Bosnu i Drinu. | Gradiška, Brod, Šamac, Orašje, Brčko |
| Drina | crnomorski | Nastaje spajanjem Tare i Pive kod Šćepan Polja, velikim dijelom teče granicom sa Srbijom i uliva se u Savu. | Foča, Goražde, Višegrad, Zvornik |
| Bosna | crnomorski | Izvire na Vrelu Bosne kod Ilidže, ispod Igmana; u Savu se uliva kod Šamca. | Visoko, Kakanj, Zenica, Maglaj, Doboj |
| Vrbas | crnomorski | Izvire na planini Zec, ispod Vranice; u Savu se uliva kod Srpca. | Gornji Vakuf, Bugojno, Jajce, Banja Luka |
| Una | crnomorski | Izvire u Lici (Hrvatska), dugo teče granicom i uliva se u Savu; poznata po sedrenim slapovima. | Bihać, Bosanska Krupa, Novi Grad, Kostajnica |
| Sana | crnomorski | Pritoka Une, u koju se uliva kod Novog Grada. | Ključ, Sanski Most, Prijedor |
| Neretva | jadranski | Izvire ispod Zelengore, teče kroz Konjic, Jablanicu i Mostar, a u Jadransko more se uliva kod Ploča u Hrvatskoj. | Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina |
| Trebišnjica | jadranski | Ponornica istočne Hercegovine; voda ponire u Popovom polju i podzemno otiče prema Neretvi i Jadranu. | Bileća, Trebinje |
Jezera
- Buško jezero (55,8 km²) – najveće, akumulacijsko jezero između Livna i Tomislavgrada.
- Jablaničko i Ramsko jezero – akumulacije u slivu Neretve.
- Modrac na Spreči kod Lukavca i Bilećko jezero na Trebišnjici.
- Plivska jezera kod Jajca, odvojena sedrenim barijerama, s poznatim mlinčićima.
- Planinska jezera: Boračko, Prokoško (Vranica) i Blidinjsko jezero.
Vrela, vodopadi i banje
- Vrelo Bune u Blagaju – jedno od najizdašnijih krških vrela u Evropi.
- Vrelo Bosne – spomenik prirode kod Sarajeva.
- Plivin vodopad u Jajcu, Kravice na Trebižatu, Štrbački buk (25 m) na Uni i kaskade u Martin Brodu.
- Banje i mineralne vode: Ilidža, Fojnica, Kiseljak, Vrućica (Teslić), Laktaši, Dvorovi.
Pogledaj animaciju bifurkacije i elemenata rijeke u lekciji Hidrosfera →
Klima
Zbog položaja između Panonske nizije i Jadrana te zbog planina, u BiH se susreću tri klimatska tipa. Što se više ide od juga prema sjeveru i od dolina prema planinama, klima postaje hladnija i kontinentalnija.
Umjereno-kontinentalna
Sjever i niži dijelovi središnje Bosne: topla ljeta, hladne zime, padavine raspoređene tokom cijele godine.
Planinska
Iznad oko 1.000 m: duge i oštre zime s mnogo snijega, kratka i svježa ljeta.
Mediteranska (jadranska)
Hercegovina i dolina Neretve: duga, vruća i suha ljeta, blage i kišovite zime; uzgoj smokve, nara i vinove loze.
Prosječne godišnje padavine (višegodišnji prosjek)
Mostar ima najviše padavina od ova tri grada, ali one padaju uglavnom u hladnom dijelu godine, pa su ljeta suha i vruća. U Hercegovini zimi puše hladna i suha bura, a s mora dolazi topli i vlažni jugo. Na planinama snijeg se zadržava i po nekoliko mjeseci.
Padavine: klimatske tabele meteoroloških stanica (višegodišnji prosjeci).Priroda i zaštićena područja
Šume i biljni svijet
BiH je jedna od najšumovitijih zemalja Evrope – šume pokrivaju oko 43 % površine (FAO, 2020.). S visinom se smjenjuju vegetacijski pojasevi: hrast u nižim predjelima, zatim bukva (najrasprostranjenija), pa jela i smrča, a na najvišim planinama bor krivulj i planinski pašnjaci.
Endemi i relikti
- Pančićeva omorika – endem i relikt srednjeg toka Drine.
- Munika – rijetki bor na Prenju i Čvrsnici.
- Bosanski ljiljan (Lilium bosniacum) – endemska biljka, nekad simbol države.
Perućica u NP Sutjeska jedna je od posljednjih velikih prašuma Evrope; 2021. je upisana na UNESCO-ovu listu kao dio evropskih bukovih prašuma.
Životinjski svijet
U planinskim šumama žive smeđi medvjed, vuk, divokoza, srna i rijetki ris, a iznad njih krstari suri orao. Rijeke su poznate po potočnoj pastrmki i mladici.
- Čovječja ribica živi u podzemnim vodama krša, npr. u pećini Vjetrenici.
- Mekousna pastrmka je endem jadranskog sliva (Neretva).
- Hutovo blato je zimovalište hiljada ptica selica.
- Domaće autohtone pasmine: bosanski brdski konj i pas tornjak.
Nacionalni parkovi i druga zaštićena područja
| Područje | Godina | Zašto je posebno |
|---|---|---|
| NP Sutjeska | 1962. | Najstariji nacionalni park u BiH: Maglić, Zelengora, prašuma Perućica i Dolina heroja na Tjentištu. |
| NP Kozara | 1967. | Šumovita planina na sjeveru, s izletištem Mrakovica. |
| NP Una | 2008. | Gornji tok Une i Unca: Štrbački buk, Martin Brod, kanjoni i sedrene barijere. |
| NP Drina | 2017. | Najmlađi nacionalni park: kanjon Drine i jezero Perućac. |
| Park prirode Hutovo blato | – | Močvara u donjem toku Neretve, Ramsarsko područje (zaštita močvara). |
| Park prirode Blidinje | – | Visoravan između Čvrsnice i Vrana s Blidinjskim jezerom. |
| Spomenik prirode Vrelo Bosne | – | Izvor rijeke Bosne ispod Igmana, omiljeno izletište Sarajlija. |
Ramsarska područja (močvare od međunarodnog značaja) u BiH su Hutovo blato, Livanjsko polje i Bardača.
Stanovništvo
Broj stanovnika kroz vrijeme
Broj stanovnika se smanjuje zbog iseljavanja i negativnog prirodnog priraštaja: u 2024. godini rođeno je 26.037 djece, a umrlo 36.423 osobe, pa je prirodni priraštaj iznosio −10.386. Stopa ukupnog fertiliteta je oko 1,18 djeteta po ženi, što je mnogo ispod nivoa zamjene generacija (2,1).
Izvor: Agencija za statistiku BiH (popisi 1991. i 2013., procjene sredinom godine, vitalna statistika 2024.).Prema popisu 2013.
Stanovništvo po dijelovima države
Konstitutivni narodi i ostali
Ustav BiH prepoznaje tri konstitutivna naroda – Bošnjake, Srbe i Hrvate – te ostale građane i nacionalne manjine (npr. Romi, Crnogorci, Ukrajinci, Slovenci, Jevreji). Službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski, a ravnopravna pisma latinica i ćirilica.
Gradovi
Najveći gradovi (popis 2013., stanovništvo grada/općine)
*Grad Sarajevo (četiri gradske općine); cijeli Kanton Sarajevo imao je 413.593 stanovnika. Izvor: Popis stanovništva 2013., Agencija za statistiku BiH.Državno uređenje
Dva entiteta i distrikt
Današnje uređenje određeno je Dejtonskim mirovnim sporazumom (parafiran u Daytonu 21. novembra, potpisan u Parizu 14. decembra 1995.), čiji je Aneks 4 Ustav Bosne i Hercegovine. Država se sastoji od Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH (od 2000. godine).
Državne institucije
- Predsjedništvo BiH – tri člana; predsjedavajući se mijenja svakih osam mjeseci.
- Parlamentarna skupština BiH – Predstavnički dom (42 poslanika) i Dom naroda (15 delegata).
- Vijeće ministara BiH – izvršna vlast na nivou države.
- Ustavni sud BiH i Centralna banka BiH.
Civilnu provedbu mirovnog sporazuma nadgleda Ured visokog predstavnika (OHR). BiH je od decembra 2022. kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a u martu 2024. Evropsko vijeće odlučilo je otvoriti pristupne pregovore.
Kantoni Federacije BiH
| # | Kanton | Sjedište |
|---|---|---|
| 1 | Unsko-sanski kanton | Bihać |
| 2 | Posavski kanton | Orašje |
| 3 | Tuzlanski kanton | Tuzla |
| 4 | Zeničko-dobojski kanton | Zenica |
| 5 | Bosansko-podrinjski kanton Goražde | Goražde |
| 6 | Srednjobosanski kanton | Travnik |
| 7 | Hercegovačko-neretvanski kanton | Mostar |
| 8 | Zapadnohercegovački kanton | Široki Brijeg |
| 9 | Kanton Sarajevo | Sarajevo |
| 10 | Kanton 10 | Livno |
Republika Srpska nema kantone; sjedište njenih institucija je u Banjoj Luci. Brčko distrikt BiH ima vlastitu skupštinu i vladu.
Privreda i BDP
Ključni pokazatelji
BDP: 2024. i 2025.
BDP (bruto domaći proizvod) je vrijednost svih roba i usluga proizvedenih u državi tokom jedne godine. BDP po stanovniku dobije se kad se BDP podijeli s brojem stanovnika: 58.171 mil. KM : 3,402 mil. stanovnika ≈ 17.099 KM.
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Bruto domaći proizvod za 2025. (prvi rezultati).BDP po stanovniku prema kupovnoj moći (EU = 100)
Izvor: Eurostat, prve procjene za 2024. (preneseno od Monstata).Struktura privrede (udio u BDP-u 2025.)
Udio djelatnosti u BDP-u; preostali dio čine ostale djelatnosti i porezi na proizvode (16,1 %). Izvor: BHAS.Najvažniji partneri u izvozu (2025.)
Najviše se uvozi iz Italije, Njemačke, Kine, Srbije i Hrvatske. Izvoze se metali i metalni proizvodi, električna energija, namještaj i drvo, dijelovi za vozila, obuća i hrana.
Izvor: BHAS, vanjskotrgovinska razmjena 2025. (udjeli izračunati iz vrijednosti izvoza).Privredne grane
Energetika i rudarstvo
Hidroelektrane na Neretvi, Trebišnjici, Drini i Vrbasu i termoelektrane na ugalj (Tuzla, Kakanj, Ugljevik, Gacko, Stanari). BiH izvozi struju. Rudna bogatstva: ugalj, željezna ruda (okolina Prijedora, Vareš), boksit, kamena so (Tuzla).
Industrija
Metalurgija (Zenica), metaloprerađivačka i namjenska industrija, drvna industrija i proizvodnja namještaja, prehrambena, tekstilna i kožarsko-obućarska industrija te sve brži razvoj IT sektora.
Poljoprivreda i turizam
Žitarice i povrće na sjeveru (Posavina, Semberija, Lijevče polje), voćarstvo, stočarstvo na planinama, a u Hercegovini vinogradi (žilavka, blatina), duhan i mediteransko voće. Od januara do oktobra 2025. zabilježeno je 1,72 miliona dolazaka turista i 3,6 miliona noćenja; oko 73 % dolazaka su strani turisti.
Historija ukratko
Butmirska kultura
Kod Butmira (Sarajevo) otkriveno je jedno od najpoznatijih neolitskih naselja jugoistočne Evrope, poznato po ukrašenoj keramici i glinenim figurama.
Iliri i Rimljani
Prostor naseljavaju ilirska plemena, a potom postaje dio rimske provincije Dalmacije. Rimljani grade puteve, rudnike, naselja i banje – npr. Aquae Sulphurae na današnjoj Ilidži.
Povelja Kulina bana
Ban Kulin izdaje povelju Dubrovčanima o slobodnoj trgovini – najstariji sačuvani državni dokument Bosne, pisan bosančicom.
Kraljevina Bosna
Ban Tvrtko I Kotromanić kruniše se za kralja. Srednjovjekovna bosanska država tada je na vrhuncu moći.
Osmanski period
Bosna pada pod osmansku vlast (Hercegovina 1482.). Nastaju čaršije, džamije, hanovi i mostovi – Sarajevo, Mostar i Travnik postaju važni gradovi.
Stari most u Mostaru
Završen kameni most preko Neretve, djelo graditelja Mimara Hajrudina. Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu završen je 1577.
Austro-Ugarska
Berlinski kongres prepušta upravu Austro-Ugarskoj, koja 1908. anektira BiH. Grade se željeznice, rudnici i fabrike, a u Sarajevu Vijećnica i tramvaj.
Sarajevski atentat
Atentat na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda kod Latinske ćuprije 28. juna 1914. povod je Prvog svjetskog rata.
ZAVNOBiH
Na zasjedanju u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. obnovljena je državnost BiH. Taj datum obilježava se kao Dan državnosti.
SR Bosna i Hercegovina
BiH je jedna od šest republika Jugoslavije. Razvijaju se industrija i gradovi, a Sarajevo 1984. organizuje XIV zimske olimpijske igre.
Nezavisnost
Na referendumu (29. februara – 1. marta) građani se izjašnjavaju za nezavisnost. BiH je međunarodno priznata u aprilu, a 22. maja 1992. postaje članica UN-a.
Rat i Dejtonski sporazum
Rat donosi ogromna stradanja i razaranja. U julu 1995. u Srebrenici je počinjen genocid, kako su utvrdili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde. Rat je okončan Dejtonskim mirovnim sporazumom (potpisan u Parizu 14. decembra 1995.).
Obnova
Uvedena konvertibilna marka i nova zastava (1998.), osnovan Brčko distrikt (2000.), a obnovljeni Stari most svečano otvoren 23. jula 2004.
Put prema EU
BiH dobija status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (decembar 2022.), a u martu 2024. donesena je odluka o otvaranju pristupnih pregovora.
Kultura i baština
UNESCO svjetska baština u BiH
Simbol Mostara i susreta kultura; razoren 1993., obnovljen 2004.
Djelo Mimara Sinana na Drini, opjevano u romanu Ive Andrića „Na Drini ćuprija”.
Zajednička nominacija s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom; npr. Radimlja kod Stoca.
Dio niza „Drevne i prašumske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope”.
U Popovom polju; jedna od biološki najbogatijih pećina na svijetu.
Nematerijalna kulturna baština (UNESCO)
Sevdalinka (upisana 4. decembra 2024.), Zmijanjski vez, Konjičko drvorezbarstvo, branje trave ive na Ozrenu, kupreška kosidba i tradicija uzgoja lipicanera (zajednički s drugim zemljama).
Poznate ličnosti
- Ivo Andrić – Nobelova nagrada za književnost 1961.; rođen u Dolcu kod Travnika.
- Vladimir Prelog – Nobelova nagrada za hemiju 1975.; rođen u Sarajevu.
- Meša Selimović („Derviš i smrt”), Mak Dizdar („Kameni spavač”), Branko Ćopić.
- Danis Tanović – Oskar 2002. za film „Ničija zemlja”.
Gastronomija
- Ćevapi, burek i pite, begova čorba, bosanski lonac, dolme i sogan-dolma.
- Slatko: baklava, tufahije, hurmašice, ružice.
- Bosanska kafa iz džezve, uz rahat-lokum.
- Sirevi: travnički (vlašićki) i livanjski sir.
Tradicija i događaji
- Sevdalinka – tradicionalna gradska ljubavna pjesma.
- Sarajevo Film Festival – od 1995. jedan od najvećih filmskih festivala u regiji.
- Skokovi sa Starog mosta u Mostaru – višestoljetna tradicija.
- Stari zanati: kujundžijstvo, kazandžijstvo, ćilimarstvo.
Državni simboli
Zastava
Plavo polje sa žutim trouglom i nizom bijelih zvijezda. Trougao podsjeća na oblik zemlje, a zvijezde i boje na Evropu. U upotrebi je od februara 1998.
Grb
Štit u obliku sličnom zastavi: plavo polje, žuti trougao i bijele zvijezde.
Himna
Instrumentalna himna poznata kao „Intermeco”, autor Dušan Šestić. Usvojena je 1999., a službeni tekst nema.
Valuta
Konvertibilna marka (KM) od 22. juna 1998.; 1 KM = 100 feninga. Izdaje je Centralna banka BiH, a vezana je za euro (1 € = 1,95583 KM).
Kviz
Želiš još? Na stranici Kvizovi čeka te 100 kvizova iz geografije, država svijeta i BiH.
Izvori podataka: Agencija za statistiku BiH – Bruto domaći proizvod za 2025. (prvi rezultati), Demografija 2024., Anketa o radnoj snazi 2025., Vanjskotrgovinska razmjena 2025., Plate (juni 2026.), Turizam (januar–oktobar 2025.), BiH u brojevima 2025., Popis stanovništva 2013.; Eurostat (BDP po stanovniku prema kupovnoj moći, 2024.); UNDP – Izvještaj o humanom razvoju 2025.; UNESCO; FAO; Natural Earth (karta). Podaci su provjereni u oktobru 2026.