Amerike i okeani

Dva kontinenta – Novi svijet

Sjeverna Amerika (≈ 24,7 mil. km²) i Južna Amerika (≈ 17,8 mil. km²) povezane su uskom Panamskom prevlakom. Zajedno se protežu oko 14 000 km od Arktika do Ognjene zemlje. Evropljani su ih nazvali „Novi svijet“ nakon Kolumbovog dolaska 1492. godine, a ime Amerika dobile su 1507. po moreplovcu Amerigu Vespucciju, koji je shvatio da je to novi kontinent, a ne Azija.

Kontinenti se često dijele i kulturno: na Angloameriku (SAD i Kanada – engleski jezik) i Latinsku Ameriku (Meksiko, Srednja i Južna Amerika – španski i portugalski jezik). U Americi je ukupno 35 nezavisnih država.

Reljef

• Na zapadu se cijelom dužinom pružaju mlade nabrane planine – Kordiljeri: u Sjevernoj Americi Stjenovite planine i obalni lanci, a u Južnoj Ande, najduži planinski lanac na kopnu (oko 7 000 km). Ovdje su vulkani i jaki zemljotresi (Pacifički vatreni prsten).
• U sredini su prostrane nizije: Velike ravnice i Misisipijska nizija u Sjevernoj, a Amazonska nizija, Llanos i Pampa u Južnoj Americi.
• Na istoku su stare, niže planine i visoravni: Apalači, Labradorska visoravan, Kanadski štit, Brazilska i Gvajanska visoravan.

Klima, vegetacija i vode

• Sjeverna Amerika ima sve klimatske pojaseve – od polarne klime Grenlanda i Kanade (tundra, tajga) do tropske na jugu Meksika i Karibima; centralne ravnice imaju kontinentalnu klimu s jakim olujama i tornadima.
• U Južnoj Americi prevladavaju ekvatorska i savanska klima. Amazonija je najveća tropska kišna šuma na svijetu (oko 5,5 miliona km²) i dom ogromnog broja vrsta.
• Najsušnija pustinja na svijetu je Atacama u Čileu, a na jugu je hladna stepa Patagonija.

Amazona je rijeka s najvećim protokom vode na svijetu (prosječno oko 200 000 m³/s), a po dužini se nadmeće s Nilom. U Sjevernoj Americi najveće su Misisipi s Misurijem, Mekenzi, Jukon i Rio Grande. Velika jezera – Gornje, Mičigen, Huron, Iri i Ontario – čine najveći sistem slatkovodnih jezera na svijetu, s oko petinom svjetske površinske slatke vode.

Stanovništvo i privreda

Prije dolaska Evropljana Ameriku su naseljavali brojni starosjedilački narodi i civilizacije: Maje i Asteci u Meksiku i Inke u Andama. Kolonizacija je donijela Evropljane, a prisilno su dovedeni i milioni Afrikanaca, pa je današnje stanovništvo veoma izmiješano.

• SAD (≈ 345 miliona stanovnika) najjača je privreda svijeta – industrija, tehnologija, poljoprivreda i usluge. Kanada je druga najveća država svijeta po površini, bogata šumama, rudama i naftom.
• Brazil je najveća država Južne Amerike, s najviše stanovnika (≈ 212 miliona), i veliki proizvođač soje, kafe, šećerne trske, mesa i željezne rude.
• Meksiko, Argentina, Kolumbija i Čile su druge velike privrede; Venecuela ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu.

Srednja Amerika i Karibi

Srednja (Centralna) Amerika je uski kopneni most između Meksika i Kolumbije, sa sedam država: Gvatemala, Belize, Honduras, El Salvador, Nikaragva, Kostarika i Panama. Kroz nju se pružaju vulkanske planine, česti su zemljotresi, a obale pogađaju uragani. Uzgajaju se banane, kafa i šećerna trska. Panamski kanal (otvoren 1914, dug oko 82 km) spaja Atlantski i Tihi okean i skraćuje plovidbu između istočne i zapadne obale Amerike za hiljade kilometara.

Karibi su lanac ostrva između Sjeverne i Južne Amerike: Veliki Antili (Kuba, Hispaniola s Haitijem i Dominikanskom Republikom, Jamajka i Portoriko), Mali Antili i Bahami. Imaju toplu tropsku klimu, plantaže šećerne trske i banana i vrlo razvijen turizam. Od juna do novembra traje sezona uragana – snažnih tropskih ciklona s vjetrom bržim od 119 km/h.

Okeani svijeta

Svjetsko more dijelimo na pet okeana. Zajedno pokrivaju oko 71 % površine Zemlje.

Vježba

1. Kojom su prevlakom spojene Sjeverna i Južna Amerika i koji kanal je tamo prokopan?
2. Opiši reljef Amerika od zapada prema istoku.
3. Koji je najviši vrh Južne, a koji Sjeverne Amerike?
4. Šta su Velika jezera i zašto su važna?
5. Po čemu se razlikuju Angloamerika i Latinska Amerika?
6. Nabroji pet okeana po veličini i navedi po jednu osobinu svakog.