Arktik i Antarktik
Polarna područja leže oko Sjevernog i Južnog pola, u hladnim pojasevima iza polarnica (66°34′). Iako izgledaju slično – snijeg, led i hladnoća – potpuno su različita:
| Arktik (sjever) | Antarktik (jug) | |
|---|---|---|
| Šta je u središtu | okean (Sjeverni ledeni) okružen kopnom | kontinent okružen okeanom |
| Led | uglavnom plutajući morski led, debeo nekoliko metara | kopneni ledeni pokrivač, prosječno oko 2 km, mjestimično preko 4,5 km |
| Temperatura | zimi oko −30 do −40 °C; blaži zbog okeana | najhladniji kontinent; rekord −89,2 °C (stanica Vostok, 1983.) |
| Stanovništvo | oko 4 miliona ljudi; starosjedioci Inuiti, Sami, Nenci, Čukči | bez stalnog stanovništva – samo naučnici na istraživačkim stanicama |
| Životinje | polarni medvjed, sob, polarna lisica, foke, morževi | pingvini, foke, kitovi, albatrosi (polarni medvjedi i pingvini se nikad ne susreću!) |
| Države | dijelovi Rusije, Kanade, SAD-a (Aljaska), Danske (Grenland), Norveške, Švedske, Finske i Islanda | ne pripada nijednoj državi – Antarktički ugovor |
Polarni dan i polarna noć
Zbog nagiba Zemljine ose, iza polarnica Sunce ljeti ne zalazi (polarni dan), a zimi ne izlazi (polarna noć). Na samoj polarnici to traje jedan dan, a na polovima po šest mjeseci. Isprobaj kako dužina dana zavisi od geografske širine:
Antarktik – kontinent leda
- Površina oko 14,2 miliona km² – peti po veličini kontinent; oko 98 % prekriveno je ledom.
- Ledeni pokrivač sadrži oko 70 % slatke vode na Zemlji. Kada bi se sav otopio, nivo mora porastao bi oko 58 m.
- Najhladniji, najvjetrovitiji i najsušniji kontinent – unutrašnjost prima manje padavina od Sahare, pa je zapravo hladna pustinja.
- Najviši vrh je Vinson (4 892 m), a ispod leda se kriju planine, doline i stotine jezera (najveće je jezero Vostok).
Antarktički ugovor potpisan je 1959. godine i danas mu je pristupilo više od 50 država. Prema njemu Antarktik služi samo u miroljubive i naučne svrhe: zabranjene su vojne aktivnosti, nuklearne probe i odlaganje otpada, a od 1991. i iskopavanje ruda.
Arktik – okean leda
- U središtu je Sjeverni ledeni okean, najmanji i najplići okean, većim dijelom prekriven plutajućim morskim ledom koji se zimi širi, a ljeti smanjuje.
- Na kopnu oko njega su tundra i vječno smrznuto tlo (merzlot), a Grenland – najveće ostrvo na svijetu (≈ 2,17 mil. km²) – prekriven je debelim ledenim pokrivačem. Kada bi se otopio, nivo mora porastao bi oko 7 m.
- Arktik je bogat naftom, plinom i rudama, a topljenjem leda otvaraju se novi pomorski putevi (Sjeverni morski put uz Rusiju, Sjeverozapadni prolaz uz Kanadu).
Istraživanje polova
| Godina | Događaj |
|---|---|
| 1909. | Robert Peary tvrdi da je stigao na Sjeverni pol (njegov uspjeh i danas je sporan) |
| 14. 12. 1911. | Norvežanin Roald Amundsen prvi stiže na Južni pol |
| 17. 1. 1912. | Britanac Robert Scott stiže na Južni pol 34 dana kasnije; cijela ekspedicija stradala je na povratku |
| 1926. | Amundsen i Nobile preletjeli su Sjeverni pol vazdušnim brodom „Norge“ |
| 1958. | Američka podmornica Nautilus prošla je ispod leda Sjevernog pola |
| 1959. | potpisan Antarktički ugovor |
Polovi i klimatske promjene
Polarna područja se zagrijavaju tri do četiri puta brže od ostatka svijeta. Površina arktičkog morskog leda ljeti je danas znatno manja nego krajem 20. vijeka, a ledenjaci Grenlanda i Antarktika gube led sve brže. Posljedice osjeća cijela planeta:
- porast nivoa mora – ugrožava obalne gradove i nisko položena ostrva;
- otapanje merzlota – oslobađa staklenički plin metan i oštećuje kuće i puteve;
- ugroženost životinja – polarni medvjedi love foke s morskog leda, pa im nestaje lovište;
- promjene morskih struja i vremena na cijeloj sjevernoj polulopti.
Zato su polovi „rani alarm“ za cijelu Zemlju, a naučne stanice na Arktiku i Antarktiku neprestano prate stanje leda, atmosfere i okeana.
Zapamti
- Arktik = okean okružen kopnom; Antarktik = kontinent okružen okeanom.
- Antarktik: ≈ 14,2 mil. km², ≈ 98 % pod ledom, ≈ 70 % slatke vode svijeta; rekord −89,2 °C (Vostok).
- Polarni dan i noć iza polarnica (66°34′); na polovima traju po 6 mjeseci.
- Amundsen – prvi na Južnom polu (1911); Antarktički ugovor (1959) – samo mir i nauka.
- Polovi se zagrijavaju 3–4 puta brže od ostatka svijeta.
Vježba
- Objasni razliku između Arktika i Antarktika (okean ili kontinent?).
- Koliki dio Antarktika je pod ledom i koliko slatke vode svijeta sadrži?
- Zašto je Antarktik pustinja iako je prekriven ledom?
- Zašto se iza polarnica javljaju polarni dan i polarna noć?
- Šta zabranjuje Antarktički ugovor?
- Kakve posljedice ima topljenje polarnog leda za cijeli svijet?