Kako dijelimo tla?
Postoji više kriterija za kategorizaciju (podjelu) vrsta tla:
| Kriterij | Podjela | Objašnjenje |
|---|---|---|
| Po postanku | primarna (stara) i sekundarna (mlada) | primarna su nastala na mjestu raspadanjem matične stijene i dugo se razvijala; sekundarna su mlađa, nastala na nanesenom materijalu (rijeka, vjetar, ledenjak) |
| Prema sastavu matične stijene | karbonatna i silikatna | karbonatna nastaju na krečnjaku i dolomitu (lužnata), silikatna na granitu, škriljcu, pješčaru (često kisela) |
| Prema genezi i razmještaju u prostoru | zonalna, interzonalna i azonalna | zonalna prate klimatske pojaseve; interzonalna zavise od lokalnih uslova i javljaju se u više zona; azonalna nisu vezana za klimu |
| Prema pedogenetskim procesima | razvijena i nerazvijena | razvijena imaju jasne horizonte; nerazvijena su plitka, bez razvijenog profila |
Zonalna tla
Zonalna (klimatogena) tla nastaju pretežno pod uticajem klime i biljnog pokrivača, pa se smjenjuju u pojasevima (zonama) – slično kao i biomi. Dijele se na tla šumskih i tla travnih područja.
Interzonalna tla
Interzonalna tla nastaju pod jakim uticajem lokalnih uslova – matične stijene ili vode – pa se javljaju u više klimatskih zona:
- Rendzine i krečnjačko-dolomitne crnice – plitka, tamna tla na krečnjaku i dolomitu, česta na Dinaridima.
- Glejna (močvarna) tla – nastaju gdje je tlo stalno prezasićeno vodom; plavkasto-sive boje zbog nedostatka zraka.
- Slana tla (solončak, solonjec) – nastaju u sušnim krajevima gdje isparavanjem soli izbijaju na površinu.
- Tresetna tla – nakupljanje nerazgrađenih biljnih ostataka u hladnim močvarama.
Azonalna tla
Azonalna tla nisu vezana za klimatske zone, nego za način postanka; uglavnom su mlada i nerazvijena:
Ostala tla
- Merzlot (vječno smrznuto tlo, permafrost) – tlo koje je trajno ili veći dio godine zaleđeno. Ljeti se odmrzne samo površinski sloj, pa nastaju močvare. Pokriva oko četvrtine kopna sjeverne polulopte (Sibir, Kanada, Aljaska). Otapanjem zbog klimatskih promjena oslobađa stakleničke plinove i oštećuje kuće i puteve.
- Antropogena tla – tla koja su nastala djelovanjem čovjeka: terase na padinama, nasipi, isušene močvare, tla rudničkih jalovišta i deponija, vrtna tla obogaćena kompostom.
Primjer: kineske i filipinske terase za uzgoj riže, stare stotinama godina, primjer su antropogenih tala koja su ljudi stvorili na strmim padinama.
Raspored tala na Zemlji
Od ekvatora prema polovima zonalna tla se smjenjuju slično kao klima i biomi:
| Klimatski pojas / biom | Zonalno tlo |
|---|---|
| tropske kišne šume | lateriti |
| savane | tropske crnice, crvena tla |
| pustinje | skeletna pustinjska tla |
| sredozemni pojas | crvenica (terra rossa), smeđa tla |
| stepe | černozem, kestenjasta (stepska smeđa) tla |
| listopadne šume | smeđa i siva šumska tla |
| tajga | pepeljuša (podzol) |
| tundra | tundrina tla na merzlotu |
Isti raspored se ponavlja i po visini na planinama: u podnožju su smeđa tla, više podzolasta i planinske crnice, a na vrhovima gruba, nerazvijena tla kamenjara.
Zapamti
- Po postanku: primarna (stara) i sekundarna (mlada) tla.
- Prema matičnoj stijeni: karbonatna i silikatna.
- Prema genezi i razmještaju: zonalna, interzonalna i azonalna.
- Prema pedogenetskim procesima: razvijena i nerazvijena.
- Zonalna šumska: lateriti, crvenica, pepeljuša, smeđa i siva tla; travna: černozem, stepska smeđa, tropske crnice.
- Azonalna: skeletna, gruba, aluvijalna; ostala: merzlot, antropogena tla.
Vježba
- Nabroji kriterije podjele tala i za svaki navedi vrste.
- Po čemu se razlikuju zonalna i azonalna tla?
- Zašto je černozem najplodnije tlo na svijetu i gdje se nalazi?
- Opiši crvenicu i navedi gdje se nalazi u BiH.
- Zašto su lateriti siromašni iako rastu ispod bujnih prašuma?
- Šta je merzlot i zašto je njegovo otapanje opasno?
- Navedi primjer antropogenog tla.