Tlo i faktori nastanka

Šta je tlo?

Tlo je rastresiti površinski sloj kopna, građen od sitnih čestica stijena (neorganskog porijekla) i ostataka živih bića (organskog porijekla), vode i zraka. Nastalo je na kontaktu litosfere, atmosfere, hidrosfere i biosfere – tu se svi Zemljini omotači dodiruju i prožimaju.

Omotač tla na Zemlji zove se pedosfera (grč. pedon – tlo), a nauka koja proučava tlo – njegov nastanak, sastav, osobine i vrste – zove se pedologija.

Tlo je debelo od svega nekoliko centimetara na kamenjarima do više metara u nizijama. Najvažnija osobina tla je plodnost – sposobnost da biljkama osigura vodu, zrak i hranjive materije. Na tlu se proizvodi oko 95 % hrane koju ljudi jedu.

Sastav tla

Tlo je mješavina četiri sastojka. Kod dobrog, plodnog tla njihov odnos je otprilike ovakav:

• Mineralni dio nastaje raspadanjem matične stijene. Prema veličini čestica razlikujemo pijesak (krupne), prah (srednje) i glinu (najsitnije čestice).
• Humus je tamna, razgrađena organska materija – „srce“ plodnosti. Zadržava vodu i hranjive materije i daje tlu tamnu boju.
• Voda i zrak ispunjavaju pore između čestica; bez njih korijenje i organizmi u tlu ne mogu živjeti.

Faktori koji utiču na razvoj tla

Na nastanak i razvoj tla utiče više faktora, koje dijelimo na aktivne i pasivne:

Kako nastaje tlo

Proces formiranja tla počinje prodorom vode u stijenu, pri čemu dolazi do pucanja, usitnjavanja i rastvaranja površinskog sloja. Kao posljedica usitnjavanja i pucanja nastaje temeljni mineralni sastojak koji se naziva supstrat. Na supstrat se zatim naseljavaju živa bića, nastaje humus i postepeno se razvijaju slojevi tla.

1. Mehaničko trošenje – voda u pukotinama se smrzava i širi (mraz razara stijenu), stijene pucaju zbog naglih promjena temperature.
2. Hemijsko trošenje – voda s otopljenim ugljik-dioksidom i kiselinama rastvara minerale.
3. Biološko trošenje – lišajevi, mahovine i korijenje razaraju stijenu i ostavljaju organske ostatke.
4. Stvaranje humusa – bakterije, gljive i gliste razgrađuju ostatke biljaka i životinja.
5. Razvoj horizonata – voda ispira materije iz gornjih u donje slojeve i tlo se raslojava.

Horizonti tla – profil tla

Sloj tla koji se formira od površine ka dubini, različitih svojstava i debljine, naziva se horizont. Svi horizonti zajedno, od površine do matične stijene, čine profil tla – vidi se na zidu jame, usjeku puta ili obali rijeke.

Obilježja po kojima se horizonti razlikuju su:

• boja – tamna boja znači mnogo humusa, crvena i smeđa željezne spojeve, a siva ispiranje;
• tekstura – odnos krupnih i sitnih čestica (pjeskovita, ilovasta ili glinasta tla);
• struktura – način na koji se čestice slijepljuju u grudvice (mrvičasta struktura je najpovoljnija za biljke);
• biološki sastav – količina korijenja, organizama i humusa.

Osobine tla važne za poljoprivredu

• Plodnost – zavisi od količine humusa, hranjivih materija (dušik, fosfor, kalij), vode i zraka.
• Kiselost (pH) – kisela tla (pod četinarima) i lužnata tla (na krečnjaku) odgovaraju različitim biljkama; kisela tla se popravljaju kalcizacijom (dodavanjem kreča).
• Propusnost – pjeskovita tla brzo propuštaju vodu i suše se, a glinasta zadržavaju vodu i lako se zbijaju.
• Dubina – duboka tla daju prostor korijenju i rezerve vode.

Vježba

1. Šta je tlo i na dodiru kojih omotača nastaje?
2. Šta je pedosfera, a šta pedologija?
3. Nabroji aktivne i pasivne faktore nastanka tla i objasni uticaj dva od njih.
4. Opiši kako nastaje supstrat.
5. Šta je horizont tla? Po kojim obilježjima se horizonti razlikuju?
6. Nacrtaj profil tla i označi horizonte O, A, B, C i R.
7. Zašto kažemo da je tlo neobnovljivo prirodno bogatstvo?