Mjesno (sunčevo) vrijeme
Kada je Sunce na nekom mjestu na najvišem položaju na nebu, tamo je pravo podne – 12 sati po mjesnom vremenu. Svi gradovi na istom meridijanu imaju podne u isto vrijeme, pa se to vrijeme zove mjesno ili sunčevo vrijeme.
Zemlja se za 24 sata okrene za 360°, dakle 15° za jedan sat, odnosno 1° za 4 minute. Mjesto koje je istočnije ranije „ugleda“ Sunce, pa ima kasnije mjesno vrijeme.
Vremenske zone
Sve do 19. vijeka gradovi su koristili svoje mjesno vrijeme. Razvoj željeznice i telegrafa nametnuo je potrebu za dogovorom. Na Međunarodnoj meridijanskoj konferenciji u Washingtonu 1884. godine za početni (nulti) meridijan izabran je meridijan koji prolazi kroz zvjezdarnicu u Greenwichu kod Londona, a Zemlja je podijeljena na 24 vremenske (časovne) zone, svaka široka 15°.
- U jednoj zoni svi koriste isto vrijeme – vrijeme srednjeg meridijana zone (zonsko vrijeme).
- Susjedne zone razlikuju se za jedan sat: prema istoku vrijeme je kasnije (+1 h), prema zapadu ranije (−1 h).
- Osnova za računanje je UTC (koordinirano svjetsko vrijeme), vrijeme nultog meridijana.
- Bosna i Hercegovina koristi srednjoevropsko vrijeme (SEV, UTC+1), čiji je srednji meridijan 15° i. d. Od posljednje nedjelje u martu do posljednje nedjelje u oktobru primjenjuje se ljetno računanje vremena (UTC+2).
Pomjeraj klizač vremena i posmatraj kako se granica dana i noći kreće od istoka prema zapadu. Promijeni datum na 21. juni ili 21. decembar i vidi kako se mijenja oblik osvijetljenog dijela Zemlje. Klikni na bilo koje mjesto na karti da uporediš njegovo mjesno sunčevo vrijeme sa zonskim.
Granice zona nisu prave linije
Teoretski bi granice zona išle po meridijanima, ali u praksi prate granice država i pokrajina, da jedna država ne bi imala više vremena bez potrebe:
- Kina se prostire kroz pet teoretskih zona, ali cijela koristi jedno vrijeme (UTC+8). Zato na zapadu Kine Sunce ponekad izlazi tek oko 10 sati prije podne.
- Rusija ima 11 vremenskih zona, a SAD (sa Aljaskom i Havajima) šest.
- Najviše vremenskih zona ima Francuska (12), zbog prekomorskih teritorija razasutih po svim okeanima.
- Neke države imaju pomak od pola ili četvrt sata: Indija UTC+5:30, Nepal UTC+5:45.
- Ostrva Kiribatija koriste UTC+14 i prva na svijetu dočekuju Novu godinu.
Računanje vremena – riješeni zadaci
Datumska granica
Ako krenemo oko svijeta prema istoku, u svakoj novoj zoni pomjerimo sat za jedan sat unaprijed – ukupno 24 sata. Da se ne bi „dobio“ ili „izgubio“ cijeli dan, dogovorena je datumska granica. Ona uglavnom prati meridijan 180° u Tihom okeanu, ali na nekoliko mjesta vijuga oko ostrva i država, da isto ostrvo ne bi imalo dva datuma.
- Kada je prelazimo prema zapadu (npr. iz Amerike prema Aziji), datum se povećava za jedan dan.
- Kada je prelazimo prema istoku (iz Azije prema Americi), datum se smanjuje za jedan dan – isti dan doživimo dva puta.
- Samoa je krajem 2011. „preskočila“ 30. decembar i prešla na drugu stranu datumske granice, da bi imala isti radni dan kao Australija i Novi Zeland.
Zapamti
- Mjesno (sunčevo) vrijeme: 15° = 1 sat, 1° = 4 minute; istočnije = kasnije.
- 24 vremenske zone po 15°; nulti meridijan prolazi kroz Greenwich (1884).
- BiH: srednjoevropsko vrijeme UTC+1, ljeti UTC+2.
- Granice zona prate granice država (Kina – jedna zona, Rusija – 11).
- Datumska granica ≈ 180° meridijan: prema zapadu +1 dan, prema istoku −1 dan.
Vježba
- Šta je mjesno vrijeme? Zašto mjesta na istom meridijanu imaju isto mjesno vrijeme?
- Za koliko minuta se razlikuje mjesno vrijeme dva mjesta koja su udaljena 5° geografske dužine?
- Kada i gdje je dogovorena podjela na vremenske zone?
- Kada je u Sarajevu 18:00, koliko je sati u Pekingu (UTC+8), a koliko u Rio de Žaneiru (UTC−3)?
- Zašto granice vremenskih zona nisu prave linije?
- Brod prelazi datumsku granicu ploveći prema zapadu u ponedjeljak u podne. Koji je dan na brodu nakon prelaska?