Zemlja u svemiru

Vremenske zone i datumska granica

Zbog rotacije Zemlje svako mjesto ima svoje sunčevo vrijeme. Da bi se vrijeme lakše usklađivalo, Zemlja je podijeljena na 24 vremenske zone i dogovorena je datumska granica.

← Nazad

Mjesno (sunčevo) vrijeme

Kada je Sunce na nekom mjestu na najvišem položaju na nebu, tamo je pravo podne – 12 sati po mjesnom vremenu. Svi gradovi na istom meridijanu imaju podne u isto vrijeme, pa se to vrijeme zove mjesno ili sunčevo vrijeme.

Zemlja se za 24 sata okrene za 360°, dakle 15° za jedan sat, odnosno 1° za 4 minute. Mjesto koje je istočnije ranije „ugleda“ Sunce, pa ima kasnije mjesno vrijeme.

Primjer: Sarajevo je na 18°25′ i. d., a Bihać na oko 15°52′ i. d. Razlika je oko 2,5°, pa je mjesno podne u Sarajevu oko 10 minuta ranije nego u Bihaću. Kada bi svaki grad imao svoje vrijeme, vozni red vozova i autobusa bio bi potpuni haos!

Vremenske zone

Sve do 19. vijeka gradovi su koristili svoje mjesno vrijeme. Razvoj željeznice i telegrafa nametnuo je potrebu za dogovorom. Na Međunarodnoj meridijanskoj konferenciji u Washingtonu 1884. godine za početni (nulti) meridijan izabran je meridijan koji prolazi kroz zvjezdarnicu u Greenwichu kod Londona, a Zemlja je podijeljena na 24 vremenske (časovne) zone, svaka široka 15°.

Pomjeraj klizač vremena i posmatraj kako se granica dana i noći kreće od istoka prema zapadu. Promijeni datum na 21. juni ili 21. decembar i vidi kako se mijenja oblik osvijetljenog dijela Zemlje. Klikni na bilo koje mjesto na karti da uporediš njegovo mjesno sunčevo vrijeme sa zonskim.

Granice zona nisu prave linije

Teoretski bi granice zona išle po meridijanima, ali u praksi prate granice država i pokrajina, da jedna država ne bi imala više vremena bez potrebe:

Računanje vremena – riješeni zadaci

Zadatak 1. Kada je u Sarajevu 14:00 (UTC+1), koliko je sati u Tokiju (UTC+9)? Razlika je 9 − 1 = 8 sati, a Tokio je istočnije, pa dodajemo: 14 + 8 = 22:00.
Zadatak 2. Kada je u Sarajevu 10:00 (UTC+1), koliko je sati u New Yorku (UTC−5)? Razlika je 1 − (−5) = 6 sati, a New York je zapadnije, pa oduzimamo: 10 − 6 = 04:00.
Zadatak 3. Avion polijeće iz Sarajeva u 12:00 i leti 3 sata do Londona (UTC+0). Koliko je sati u Londonu kada sleti? U Sarajevu je tada 15:00, a London kasni jedan sat – sletio je u 14:00 po londonskom vremenu.
Zadatak 4. Mjesto A je na 30° i. d., a mjesto B na 45° z. d. Razlika u dužini je 30° + 45° = 75°. 75 : 15 = 5 sati razlike u mjesnom vremenu (A je ispred B).

Datumska granica

Ako krenemo oko svijeta prema istoku, u svakoj novoj zoni pomjerimo sat za jedan sat unaprijed – ukupno 24 sata. Da se ne bi „dobio“ ili „izgubio“ cijeli dan, dogovorena je datumska granica. Ona uglavnom prati meridijan 180° u Tihom okeanu, ali na nekoliko mjesta vijuga oko ostrva i država, da isto ostrvo ne bi imalo dva datuma.

Zanimljivo: kada se Magellanova ekspedicija 1522. godine vratila u Španiju ploveći prema zapadu, mornari su ustanovili da im u brodskom dnevniku nedostaje jedan dan – iako su dan pažljivo bilježili. U romanu Julesa Vernea „Put oko svijeta za 80 dana“, Phileas Fogg putuje prema istoku i misli da je zakasnio, a zapravo je dobio jedan dan i pobijedio u opkladi.

Zapamti

Vježba

  1. Šta je mjesno vrijeme? Zašto mjesta na istom meridijanu imaju isto mjesno vrijeme?
  2. Za koliko minuta se razlikuje mjesno vrijeme dva mjesta koja su udaljena 5° geografske dužine?
  3. Kada i gdje je dogovorena podjela na vremenske zone?
  4. Kada je u Sarajevu 18:00, koliko je sati u Pekingu (UTC+8), a koliko u Rio de Žaneiru (UTC−3)?
  5. Zašto granice vremenskih zona nisu prave linije?
  6. Brod prelazi datumsku granicu ploveći prema zapadu u ponedjeljak u podne. Koji je dan na brodu nakon prelaska?