Mjesec, mijene i pomračenja

Mjesec – naš najbliži susjed

Mjesec je jedini prirodni satelit Zemlje i nebesko tijelo koje je najbliže nama. Nema vlastitu svjetlost – sija jer odbija sunčevu svjetlost. Vjeruje se da je nastao prije oko 4,5 milijardi godina, kada je u mladu Zemlju udarilo tijelo veličine Marsa, a od izbačenog materijala formirao se Mjesec.

• Prečnik mu je oko 3 474 km – otprilike četvrtina Zemljinog.
• Srednja udaljenost od Zemlje je 384 400 km; svjetlost je pređe za nešto više od jedne sekunde.
• Sila teže je oko 6 puta manja nego na Zemlji – astronaut od 60 kg tamo bi „težio“ kao 10 kg.
• Nema atmosferu ni vodu u tečnom stanju; danju se zagrije do oko 120 °C, a noću ohladi do oko −170 °C.
• Površinu čine tamna „mora“ (ravnice od očvrsle lave), svijetla gorja i hiljade kratera nastalih udarima meteorita.

Kretanje Mjeseca

Mjesec se okreće oko svoje ose i istovremeno kruži oko Zemlje. Oba kretanja traju jednako – oko 27,3 dana (siderički mjesec). Zbog toga je prema Zemlji uvijek okrenuta ista strana Mjeseca, a „tamnu“ (zapravo udaljenu) stranu ljudi su prvi put vidjeli tek na snimcima letjelica 1959. godine.

Od jednog mladog Mjeseca do drugog prođe oko 29,5 dana (sinodički mjesec). Taj period je duži od 27,3 dana jer se Zemlja zajedno s Mjesecom za to vrijeme pomjeri po putanji oko Sunca, pa Mjesec mora preći još malo da bi ponovo bio između Zemlje i Sunca. Mjesec se od Zemlje udaljava oko 3,8 cm godišnje.

Mjesečeve mijene

Sunce uvijek obasjava polovinu Mjeseca. Dok Mjesec kruži oko Zemlje, mi tu osvijetljenu polovinu vidimo iz različitih uglova – nekad cijelu, nekad dio, a nekad nimalo. Te promjene izgleda Mjeseca zovu se mijene ili faze.

Između glavnih mijena su prijelazne: rastući srp, rastući grbavi Mjesec, opadajući grbavi Mjesec i opadajući srp. Na južnoj polulopti sve je obrnuto – rastući Mjesec je osvijetljen s lijeve strane.

Pomračenja Sunca i Mjeseca

Pomračenje nastaje kada se Sunce, Zemlja i Mjesec nađu u jednoj liniji, pa jedno tijelo baci sjenu na drugo. Sjena ima dva dijela: tamnu sjenu (umbru) i svjetliju polusjenu (penumbru).

• Pomračenje Sunca nastaje kada Mjesec prođe između Sunca i Zemlje (samo za mladog Mjeseca). U uskom pojasu gdje padne Mjesečeva sjena vidi se potpuno pomračenje – nebo potamni, vide se zvijezde i Sunčeva korona. Traje najviše oko 7 minuta. Ako je Mjesec tada dalje od Zemlje i ne prekrije cijelo Sunce, nastaje prstenasto pomračenje. U polusjeni se vidi djelimično pomračenje.
• Pomračenje Mjeseca nastaje kada Zemlja dođe između Sunca i Mjeseca (samo za punog Mjeseca). Vidi se sa cijele noćne strane Zemlje i može trajati više od sat vremena. Mjesec tada ne nestane, nego poprimi bakarnocrvenu boju.

Pomračenja se ne dešavaju svakog mjeseca jer je Mjesečeva putanja nagnuta oko 5° u odnosu na Zemljinu putanju, pa Mjesec obično prođe malo iznad ili ispod linije Sunce–Zemlja. 12. augusta 2026. potpuno pomračenje Sunca bilo je vidljivo sa Grenlanda, Islanda i iz Španije, a iz BiH se vidjelo kao djelimično. Sljedeće veliko potpuno pomračenje, 2. augusta 2027, proći će preko sjeverne Afrike i juga Španije.

Plima i oseka

Mjesec svojom gravitacijom privlači Zemlju, a najjače onu stranu koja mu je najbliža. Zato se voda u okeanima ispupči prema Mjesecu, a drugo ispupčenje nastaje na suprotnoj strani Zemlje. Dok se Zemlja okreće, svako primorsko mjesto prođe kroz oba ispupčenja – zato su plima (dizanje nivoa mora) i oseka (spuštanje) svakog dana po dva puta, u razmaku od oko 12 sati i 25 minuta.

• Kada su Sunce, Mjesec i Zemlja u liniji (mladi i pun Mjesec), njihovi uticaji se sabiraju – nastaju žive (visoke) plime.
• Kada su pod pravim uglom (prva i posljednja četvrt), djelimično se poništavaju – nastaju mrtve (niske) plime.
• Najveće razlike plime i oseke na svijetu su u zalivu Fundy u Kanadi – i do 16 metara. U zatvorenom Jadranskom moru razlika je mala – uglavnom ispod jednog metra, a kod Neuma tek nekoliko desetina centimetara.
• Energija plime koristi se u plimnim elektranama (npr. La Rance u Francuskoj).

Vježba

1. Zašto Mjesec sija iako nema vlastitu svjetlost?
2. Zašto sa Zemlje uvijek vidimo istu stranu Mjeseca?
3. Nabroji redom Mjesečeve mijene od mladog Mjeseca do sljedećeg mladog Mjeseca.
4. Objasni razliku između sideričkog i sinodičkog mjeseca.
5. Zašto pomračenje Sunca može nastati samo za mladog Mjeseca, a pomračenje Mjeseca samo za punog Mjeseca?
6. Zašto pomračenja nisu svakog mjeseca?
7. Kada nastaju žive, a kada mrtve plime?