Reljef i litosfera

Litosfera i reljef

Litosfera je čvrsti kameni omotač Zemlje – kora zajedno s najvišim dijelom plašta. Njena površina nije ravna: čine je planine, brda, kotline, doline, nizije, ali i podvodni grebeni i rovovi. Svi ti oblici zajedno čine reljef, a nauka koja ga proučava zove se geomorfologija.

Reljef oblikuju dvije grupe sila koje stalno djeluju jedna protiv druge:

Stijene – od čega je građena litosfera

Litosfera je građena od stijena, a stijene od minerala – prirodnih tvari stalnog sastava, kao što su kvarc, feldspat i kalcit. Prema načinu postanka stijene dijelimo u tri grupe:

• Magmatske (eruptivne) – nastaju hlađenjem i očvršćavanjem magme. Kada se magma ohladi polako, duboko u kori, nastaju dubinske stijene s krupnim kristalima, npr. granit. Kada lava brzo očvrsne na površini, nastaju izlivne stijene, npr. bazalt.
• Sedimentne (taložne) – nastaju taloženjem i očvršćavanjem materijala na dnu mora, jezera i rijeka ili na kopnu: krečnjak, dolomit, pješčar, konglomerat i lapor. Obično su složene u slojeve i često sadrže fosile. Pokrivaju oko tri četvrtine kopna.
• Metamorfne (preobražene) – nastaju od postojećih stijena koje u dubini, pod velikim pritiskom i temperaturom, promijene građu: od krečnjaka nastaje mramor, od gline i lapora škriljci, a od granita gnajs.

Stijene se tokom miliona godina pretvaraju jedna u drugu – trošenjem, taloženjem, preobražavanjem i ponovnim topljenjem. Taj proces nazivamo kruženje stijena.

Litosferne ploče i njihove granice

Litosfera je izlomljena na sedam velikih i više manjih litosfernih ploča koje se kreću 2–10 cm godišnje. Najviše se dešava na njihovim granicama. Klikni na vrstu granice i pogledaj animaciju:

O tome kako su ploče premještale kontinente kroz historiju Zemlje pročitaj u lekciji Nastanak kontinenata.

Tektonski pokreti

• Orogeneza (nabiranje) – bočni pritisak nabira slojeve u bore i stvara nabrane planine: Alpi, Dinaridi, Karpati, Himalaje, Ande. Ispupčeni dio bore je antiklinala, a udubljeni sinklinala.
• Rasjedanje – kada su stijene krute, one pucaju duž rasjeda. Izdignuti blok zove se horst (gromada), a spušteni graben (rov). Tako nastaju gromadne planine (Harc u Njemačkoj, Vogezi) i tektonske udoline (Rajnski graben, Istočnoafrički rov, tektonska jezera).
• Epirogeneza – spora izdizanja i spuštanja velikih dijelova kopna bez nabiranja. Skandinavija se još izdiže nakon što se otopio led ledenog doba, a dijelovi obale Nizozemske tonu.

Vulkanizam

Vulkanizam je izbijanje rastopljene stijene (magme) i plinova iz unutrašnjosti na površinu. Kada izađe na površinu, magma se zove lava.

• Dijelovi vulkana: magmatsko ognjište (komora) u dubini, dovodni kanal (grotlo), krater na vrhu i vulkanska kupa od lave i pepela. Kada se vrh uruši, nastaje široko udubljenje – kaldera.
• Štitasti vulkani imaju blage padine od rijetke lave – Mauna Loa na Havajima. Stratovulkani su strmi, slojeviti i eksplozivni – Vezuv, Etna, Fudži.
• Vulkani mogu biti aktivni, uspavani i ugašeni. Oko 75 % aktivnih vulkana nalazi se oko Tihog okeana – na Pacifičkom vatrenom prstenu.
• Posljedice: razaranja i žrtve, ali i plodna vulkanska tla, geotermalna energija i nova ostrva.

Zemljotresi

Zemljotres je naglo podrhtavanje tla nastalo kada se napetost u stijenama oslobodi pucanjem i pomjeranjem duž rasjeda. Mjesto u dubini gdje zemljotres nastaje zove se hipocentar (žarište), a tačka na površini tačno iznad njega epicentar – tu su razaranja najveća.

• Najjači zabilježeni zemljotres desio se u Čileu 1960. godine (magnituda 9,5).
• Zemljotres u Turskoj i Siriji 6. februara 2023. (magnituda 7,8) odnio je više od 50 000 života.
• U BiH je najrazorniji bio zemljotres u Banjoj Luci 1969. godine (magnituda oko 6,4), koji je teško oštetio grad.

Vanjske sile: trošenje i erozija

• Trošenje je raspadanje stijena na mjestu: mehaničko (mraz koji širi pukotine, nagle promjene temperature, korijenje), hemijsko (kišnica s ugljik-dioksidom rastvara krečnjak) i biološko (lišajevi, korijenje, životinje).
• Fluvijalna erozija – tekuća voda usijeca doline oblika slova V, klisure i kanjone (Rakitnica, Neretva, Drina, Tara) i taloži nanos u nizijama i deltama.
• Glacijalna erozija – ledenjaci stružu doline oblika slova U, cirkove i morene; na obalama Norveške more je potopilo ledenjačke doline – fjordove.
• Eolska erozija – vjetar u pustinjama brusi stijene, odnosi pijesak i gradi dine.
• Abrazija – morski talasi razaraju obalu i stvaraju strme klifove i žala.
• Padinski procesi – klizišta, odroni i tečenje tla niz padinu; u BiH su nakon velikih kiša u maju 2014. godine aktivirane hiljade klizišta.

Krš – reljef rastvorljivih stijena

Krš nastaje na krečnjaku i dolomitu, koje voda s otopljenim ugljik-dioksidom polako rastvara. Naziv dolazi od kraške visoravni Kras kod Trsta, a Dinaridi su najpoznatije krško područje na svijetu – zato se ovi oblici u nauci nazivaju i našim riječima: ponor, vrtača, uvala, polje.

Oblici reljefa prema visini

Najviši vrh svijeta je Mont Everest (8 849 m) na Himalajima, a najviši vrh BiH Maglić (2 386 m) na granici s Crnom Gorom. Reljef BiH je pretežno planinski: Dinaridi se pružaju od sjeverozapada prema jugoistoku, a prema sjeveru se spuštaju u peripanonski prostor i Posavinu.

Reljef okeanskog dna

• Šelf (kontinentalni prag) – plitki rub kontinenta pod morem, do oko 200 m dubine; bogat ribom, naftom i plinom. Veći dio Jadranskog mora je šelf.
• Kontinentalna padina – strmi pad od šelfa prema dubini.
• Abisalne ravni – ravna dubokomorska dna na 4 000–6 000 m.
• Srednjookeanski grebeni – podvodni planinski lanci dugi preko 60 000 km, gdje nastaje nova kora.
• Okeanski rovovi – najdublji dijelovi, uz zone subdukcije. Najdublji je Marijanski rov (Challenger Deep, ≈ 10 900 m).

Vježba

1. Po čemu se razlikuju unutrašnje i vanjske sile? Navedi po dva primjera.
2. Objasni razliku između nabranih i gromadnih planina.
3. Nacrtaj vulkan i označi njegove dijelove.
4. Šta je epicentar, a šta hipocentar? Koja je razlika između magnitude i intenziteta?
5. Kako se trebaš ponašati za vrijeme zemljotresa?
6. Nabroji pet oblika krša i za svaki navedi primjer iz BiH.
7. Kako nastaju sige?
8. Nabroji dijelove reljefa okeanskog dna.