Kako nastaje kopno

Kopno se stalno mijenja

Kopno na kojem stojimo nije vječno i nepromjenljivo. U njegovom nastanku stalno se „bore“ dvije grupe sila: unutrašnje (endogene) sile, koje toplotom iz unutrašnjosti Zemlje izdižu, lome i stvaraju novo kopno, i vanjske (egzogene) sile – voda, led, vjetar i temperatura – koje ga razaraju, odnose i talože na drugom mjestu.

U ovoj lekciji kroz četiri animacije pratimo glavne načine na koje nastaje kopno. U svakoj animaciji koraci se smjenjuju sami; možeš je zaustaviti ili pokrenuti ispočetka.

1. Vulkanska ostrva i vruće tačke

Na nekim mjestima iz dubine plašta stalno se diže stub vrele, lakše stijene – perjanica plašta. Gdje dođe ispod litosfere, nastaje vruća tačka. Magma probija ploču i na dnu okeana gradi vulkan, koji raste dok ne izroni kao ostrvo.

1. Na morskom dnu nastaje podmorski vulkan.
2. Lava se taloži sloj po sloj i vulkan raste.
3. Vrh izranja iz mora – nastaje vulkansko ostrvo.
4. Ploča se pomjera, pa ostrvo „odlazi“ sa vruće tačke i vulkan se gasi; na vrućoj tački niče novi. Tako nastaje lanac ostrva.
5. Stara ostrva erodiraju i tonu; u toplim morima oko njih rastu korali, pa ostaje prstenasti koralni greben – atol.

2. Subdukcija i ostrvski lukovi

Kada se dvije ploče kreću jedna prema drugoj, teža okeanska ploča tone ispod druge – to je subdukcija. Na mjestu poniranja nastaje duboki okeanski rov. Ploča koja tone se zagrijava i oslobađa vodu, pa se stijene iznad nje tope. Nastala magma se diže i stvara niz vulkana.

• Ako okeanska ploča tone ispod druge okeanske ploče, iz mora izranja luk vulkanskih ostrva – ostrvski luk: Japan, Filipini, Aleutska ostrva, Indonezija.
• Ako tone ispod kontinenta, na rubu kontinenta nastaje lanac vulkanskih planina: Ande u Južnoj Americi.
• Uz subdukciju su vezani najjači zemljotresi i cunamiji (Čile 1960, Japan 2011).

3. Sudar kontinenata i nabiranje planina

Kada se sudare dva kontinenta, nijedan ne može da potone jer su oba laka. Slojevi sedimentnih stijena koji su se milionima godina taložili u moru između njih bivaju stisnuti, nabrani i izdignuti kilometrima visoko – nastaju nabrane (ulančane) planine.

• Ispupčeni dio bore zove se antiklinala, a udubljeni sinklinala. Kad su sile prejake, slojevi pucaju duž rasjeda, a čitavi paketi stijena se prebacuju jedni preko drugih (navlake).
• Najmlađe i najviše nabrane planine nastale su u alpskoj orogenezi (nabiranju) tokom kenozoika: Alpi, Karpati, Dinaridi, Pirineji, Kavkaz, Himalaje.
• Himalaje i danas rastu nekoliko milimetara godišnje, jer Indija i dalje „gura“ Aziju.

4. Taloženje: nizije i delte

Vanjske sile ne samo da razaraju – one i grade novo kopno. Rijeke nose nanos (pijesak, mulj, šljunak) i talože ga tamo gdje uspore: u ravnicama, jezerima i na ušću u more.

• Delte rastu prema moru: delta Nila, Dunava, Pada i Neretve svake godine napreduju; delta rijeke Pad u Italiji od rimskog doba pomakla se mnogo kilometara prema moru.
• Nizije nastaju zatrpavanjem plitkih mora i jezera. Panonska nizija nastala je na mjestu Panonskog mora, koje su rijeke zatrpale nanosima.
• Vjetar taloži pijesak (dine) i prašinu – debele naslage praha zovu se les; na njemu nastaju najplodnija tla, kao u Vojvodini.

Drugi načini nastanka kopna

Razaranje kopna – druga strana priče

Čim se kopno izdigne, vanjske sile ga počinju razarati. Trošenje raspada stijene (mraz, toplota, kisela kišnica), a erozija ih odnosi: tekuća voda usijeca doline i kanjone, ledenjaci stružu cirkove i doline oblika slova U, vjetar brusi stijene u pustinjama, a morski talasi grade klifove. Tako se planine vremenom snižavaju, a materijal se taloži u nizijama i morima – i krug se nastavlja.

Vježba

1. Objasni kako nastaje lanac ostrva iznad vruće tačke. Zašto su najstarija ostrva najniža?
2. Šta je subdukcija i koji oblici reljefa nastaju uz nju?
3. Nacrtaj antiklinalu i sinklinalu.
4. Kako su nastali Dinaridi i zašto se na njihovim vrhovima nalaze fosili morskih školjki?
5. Kako je nastala Panonska nizija?
6. Navedi dva načina na koje ljudi stvaraju novo kopno.
7. Navedi tri oblika reljefa koja nastaju erozijom u BiH.