Geološko vrijeme
Historija Zemlje je toliko duga da se ne može mjeriti godinama i stoljećima kao ljudska historija. Geolozi je zato dijele na velike vremenske jedinice: eone, koji se dijele na ere, a ere na periode. Granice između njih postavljene su tamo gdje su se desile velike promjene – najčešće nagli razvoj ili izumiranje živih bića, vidljivo u stijenama.
Prva tri eona – hadej, arhaik i proterozoik – zajedno se zovu prekambrij i traju gotovo 90 % historije Zemlje. Iz njih je ostalo vrlo malo fosila, jer su tadašnja bića bila sićušna i meka. Posljednji eon, fanerozoik („vrijeme vidljivog života“), počeo je prije 539 miliona godina, kada se život naglo razvio.
Historija Zemlje u jednom danu
Zamislimo da je cijela historija Zemlje sabijena u 24 sata. Pokreni sat i prati kada su se desili najvažniji događaji – i koliko je kasno na scenu stupio čovjek!
Eoni i ere – pregled
| Eon / era | Trajanje (miliona godina prije danas) | Najvažnija obilježja |
|---|---|---|
| Hadej | 4 540 – 4 000 | užarena Zemlja, okean magme, nastanak Mjeseca, prva kora i okeani |
| Arhaik | 4 000 – 2 500 | nastaju prva jezgra kontinenata; prvi jednoćelijski život, stromatoliti |
| Proterozoik | 2 500 – 539 | kisik u atmosferi, složenije ćelije, superkontinent Rodinija, velika zaleđivanja, prvi višećelijski organizmi |
| Fanerozoik: paleozoik („stari život“) | 539 – 252 | eksplozija života u moru, ribe, prve kopnene biljke i životinje, šume i nastanak uglja, nastaje Pangea |
| Fanerozoik: mezozoik („srednji život“) | 252 – 66 | doba dinosaura; prvi sisari, ptice i cvjetnice; raspad Pangee; u okeanu Tetis talože se krečnjaci današnjih Dinarida |
| Fanerozoik: kenozoik („novi život“) | 66 – danas | doba sisara; nastaju Alpi, Dinaridi i Himalaje; ledena doba; pojava čovjeka |
Fosili – „pisma“ iz prošlosti
Fosili su okamenjeni ostaci ili tragovi živih bića iz davne prošlosti: kosti, ljušture, otisci listova i stopala, pa i jaja. Najčešće nastaju kada organizam brzo prekrije mulj ili pijesak, pa se njegovi tvrdi dijelovi tokom miliona godina zamijene mineralima.
- Zakon superpozicije (Nicolaus Steno, 1669): u nenarušenim slojevima stijena donji su slojevi stariji, a gornji mlađi – kao listovi papira naslagani na stol.
- Vodeći fosili su ostaci vrsta koje su živjele kratko, ali su bile raširene. Po njima se određuje starost slojeva: trilobiti za paleozoik, amoniti za mezozoik, a numuliti za početak kenozoika.
- Fosili morskih školjki i puževa visoko u planinama dokaz su da su te stijene nekada bile morsko dno – takvih fosila ima i na Dinaridima.
Velika izumiranja
Pet puta u historiji Zemlje naglo je izumro veliki dio svih živih vrsta. Uzroci su bili ogromne vulkanske erupcije, nagle promjene klime i udari asteroida.
| Izumiranje | Prije (mil. godina) | Uzrok i posljedica |
|---|---|---|
| Kraj ordovicija | ≈ 445 | zaleđivanje i pad nivoa mora; izumrlo oko 85 % morskih vrsta |
| Kasni devon | ≈ 372 | promjene okeana i nestašica kisika; stradali grebeni |
| Perm–trijas | ≈ 252 | najveće izumiranje: vulkanske erupcije u Sibiru; nestalo oko 90 % morskih vrsta |
| Trijas–jura | ≈ 201 | vulkanizam pri raspadu Pangee; otvoren put dinosaurima |
| Kreda–paleogen | ≈ 66 | udar asteroida (krater Chicxulub, Meksiko); izumrli dinosauri i oko 75 % vrsta |
Mnogi naučnici smatraju da danas, zbog uništavanja staništa i klimatskih promjena koje uzrokuje čovjek, vrste izumiru mnogo brže nego što je prirodno – zato se govori o mogućem „šestom izumiranju“.
Ledena doba
U posljednjih 2,6 miliona godina (kvartar) više puta su se smjenjivala hladna ledena doba (glacijali) i topla međuledena doba (interglacijali). Na vrhuncu posljednjeg ledenog doba, prije oko 20 000 godina, led je prekrivao sjever Evrope i Sjeverne Amerike, a nivo mora bio je oko 120 m niži nego danas – Jadransko more bilo je mnogo manje, a njegov sjeverni dio bio je kopno.
Geološka prošlost Bosne i Hercegovine
Stijene i reljef naše zemlje „pričaju“ dugu priču:
- Paleozoik – najstarije stijene u BiH (škriljci, pješčari) nalaze se u središnjoj Bosni (Srednjobosansko škriljavo gorje, Vranica) i na sjeverozapadu (Sana–Una). Uz njih su vezana nalazišta željezne rude kod Ljubije (Prijedor).
- Mezozoik – veći dio današnje BiH bio je dno toplog okeana Tetis. Od ljuštura i skeleta morskih organizama nastali su debeli slojevi krečnjaka i dolomita, od kojih su građeni Dinaridi.
- Kenozoik – sudar Afričke (Jadranske) i Evroazijske ploče nabrao je i izdigao Dinaride. U kotlinama između planina nastala su jezera u kojima su se taložili biljni ostaci – od njih je postao ugalj (Kakanj, Breza, Zenica, Banovići). Na sjeveru je bilo Panonsko more, od kojeg su ostale naslage soli kod Tuzle, nafte i plina.
- Kvartar – ledenjaci oblikuju visoke planine, rijeke usijecaju kanjone (Neretva, Drina, Rakitnica), a voda rastvara krečnjak i stvara krš: pećine, jame, ponore i krška polja.
Zapamti
- Historija Zemlje dijeli se na eone, ere i periode.
- Eoni: hadej, arhaik, proterozoik (zajedno prekambrij) i fanerozoik.
- Ere fanerozoika: paleozoik (539–252), mezozoik (252–66) i kenozoik (66 – danas).
- Zakon superpozicije: niži slojevi su stariji; vodeći fosili: trilobiti, amoniti, numuliti.
- Pet velikih izumiranja; najveće prije 252 mil. god., dinosauri izumrli prije 66 mil. god.
- Krečnjaci Dinarida nastali su u okeanu Tetis (mezozoik), a nabrani su u kenozoiku.
Vježba
- Na koje jedinice dijelimo geološko vrijeme?
- Zašto iz prekambrija ima vrlo malo fosila?
- Kada bi historija Zemlje trajala 24 sata, kada bi se pojavio čovjek?
- Objasni zakon superpozicije na primjeru.
- Šta su vodeći fosili? Navedi po jedan za paleozoik i mezozoik.
- Navedi uzroke izumiranja dinosaura.
- Kakvi tragovi ledenog doba postoje na planinama BiH?
- Opiši kako su nastali krečnjaci Dinarida i ugalj srednje Bosne.