Biosfera – živi svijet na Zemlji

Šta je biosfera?

Biosfera je dio Zemlje u kojem postoji život. Obuhvata donji dio atmosfere, cijelu hidrosferu i gornji sloj litosfere s tlom. Život je pronađen od najdubljih okeanskih rovova do vrhova planina, od vrelih izvora do leda Antarktika.

Do danas je opisano oko 2 miliona vrsta živih bića, a procjenjuje se da ih ukupno ima oko 8–9 miliona, pa većina još nije otkrivena. Osnova gotovo svakog života je fotosinteza: biljke pomoću Sunčeve svjetlosti od vode i ugljik-dioksida stvaraju hranu (šećere) i oslobađaju kisik.

Biogeografija

Biogeografija je nauka koja proučava raspored (razmještaj) biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji i uzroke tog rasporeda. Dijeli se na:

• Fitogeografiju (geografiju bilja) – proučava raspored biljaka i biljnih zajednica;
• Zoogeografiju (geografiju životinja) – proučava raspored životinjskih vrsta.

Areal je prostor na kome žive određene vrste organizama, sličnih fizičko-geografskih karakteristika. Prema veličini areala razlikujemo:

Faktori koji utiču na rasprostranjenost organizama

Na to gdje će neka vrsta živjeti utiču dvije grupe faktora:

Voda – podjela biljaka prema potrebama za vodom

Temperatura i svjetlost

Podjela organizama prema uticaju temperature:

• Stenotermni organizmi zahtijevaju ujednačenu temperaturu tokom cijele godine – korali žive samo u moru toplijem od oko 20 °C, a mnoge tropske biljke uginu već na nekoliko stepeni iznad nule.
• Euritermni organizmi podnose veliko temperaturno kolebanje – vuk, lisica, vrana, bor i breza žive i pri −30 °C i pri +30 °C.

Podjela biljaka prema potrebama za svjetlošću:

• Biljke svjetlosti (heliofite) – trebaju im velike količine svjetlosti: suncokret, kukuruz, bor, kaktusi, livadske trave.
• Biljke sjene (sciofite) – rastu obično u šumama, u sjeni krošnji: paprati, mahovine, bršljan, šumarica, visibaba.
• Biljke tame – podnose vrlo slabo svjetlo, kao alge i mahovine na ulazima u pećine. U potpunom mraku dubokih pećina biljke ne mogu živjeti (nema fotosinteze) – tamo žive samo gljive, bakterije i posebne pećinske životinje, poput čovječje ribice.

Reljef i vjetar

Reljef utiče na živi svijet preko:

• intenziteta osunčanosti – strme padine okrenute Suncu primaju mnogo više energije;
• prisojne i osojne strane – prisojna strana (na sjevernoj polulopti okrenuta prema jugu) toplija je i suša, pa su biljni pojasevi na njoj viši; osojna strana (okrenuta prema sjeveru) hladnija je, vlažnija, a snijeg se na njoj duže zadržava;
• vertikalne biljne zonalnosti – s visinom temperatura opada (oko 0,6 °C na 100 m), pa se biljni pojasevi smjenjuju kao kada bismo putovali od ekvatora prema polu.

Vjetar utiče na isparavanje biljaka i zemljišta (isušuje ih), na izgled biljaka (na jakoj buri krošnje rastu „zastavasto“, samo na jednu stranu, a na visokim planinama drveće je nisko i povijeno) i na oprašivanje – mnoge biljke (trave, žitarice, četinari, breza) oprašuje upravo vjetar.

Ekosistem i lanci ishrane

Ekosistem čine živa bića i njihova neživa okolina na nekom prostoru – npr. šuma, jezero, livada. Proizvođači (biljke i alge) stvaraju hranu fotosintezom, potrošači se hrane drugima (biljojedi, mesojedi, svejedi), a razlagači (gljive, bakterije) razlažu uginule ostatke i vraćaju hranjive materije u tlo.

Biomi svijeta

Biom je veliko područje sa sličnom klimom, biljnim i životinjskim svijetom. Raspored bioma prati raspored klime: od ekvatora prema polovima smjenjuju se tropske kišne šume, savane, pustinje, stepe, listopadne šume, tajga i tundra.

Tundra i tajga – život na hladnom sjeveru

• Tundra se prostire na sjeveru Evrope, Azije i Sjeverne Amerike. Ljeto traje svega dva-tri mjeseca, a tlo je ispod površine stalno zaleđeno (permafrost), pa korijenje ne može ići duboko i nema drveća. Rastu mahovine, lišajevi (sobova mahovina), trave i patuljasto grmlje. Žive sobovi, leminzi, polarne lisice, sove, a ljeti milioni ptica selica.
• Tajga je južnije, gdje su ljeta duža i toplija. To je beskrajna četinarska šuma smrče, jele, bora i ariša; četinari svojim oblikom lako odbacuju snijeg, a iglice slabo gube vodu zimi. Žive los, medvjed, vuk, ris, samur, vjeverica. Tajga je ogroman „rezervoar“ drveta i kisika, ali je ugrožena sječom i požarima.

Biodiverzitet i zaštita prirode

Biodiverzitet je raznolikost vrsta, gena i ekosistema. Najbogatije su tropske kišne šume i koralni grebeni. Najveće prijetnje su uništavanje staništa, zagađenje, prekomjerni lov i ribolov, invazivne (unesene) vrste i klimatske promjene.

Bosna i Hercegovina, zbog raznolikog reljefa, krša i klime, ima veoma bogat živi svijet i mnogo endema. Zaštićena su područja:

• Nacionalni park Sutjeska (1962) – najstariji u BiH, s prašumom Perućicom, jednom od posljednjih prašuma u Evropi, i Maglićem.
• Nacionalni park Kozara (1967), Nacionalni park Una (2008) i Nacionalni park Drina (2017).
• Park prirode Hutovo blato – močvara važna za ptice selice, zaštićena i Ramsarskom konvencijom; parkovi prirode Blidinje, Vrelo Bosne i drugi.

Vježba

1. Šta proučava biogeografija i na koje grane se dijeli?
2. Šta je areal?
3. Objasni razliku između kozmopolita, endema i relikata i navedi primjere iz BiH.
4. Nabroji abiotske i biotske faktore.
5. Kako dijelimo biljke prema potrebama za vodom? Kako su kserofite prilagođene suši?
6. Koja je razlika između stenotermnih i euritermnih organizama?
7. Zašto su biljni pojasevi na prisojnoj strani viši nego na osojnoj?
8. Kako vjetar utiče na biljke?
9. Opiši život u tundri i tajgi.