Porijeklo i značenje riječi
Riječ geografija potiče iz starogrčkog jezika i složenica je od dvije riječi: geo (γῆ – Zemlja) i grafein (γράφειν – pisati, opisivati, crtati). Doslovno znači „opisivanje Zemlje“. Prvi geografi su zaista opisivali i crtali ono što su vidjeli na putovanjima: obale, rijeke, planine, gradove i narode.
Naziv je u nauku uveo grčki naučnik Eratosten iz Kirene (oko 276–194. godine prije nove ere), upravitelj čuvene biblioteke u Aleksandriji. On je napisao djelo pod nazivom Geographika i prvi izračunao obim Zemlje na oko 40 000 km – vrlo blizu stvarnih 40 075 km na ekvatoru.
Šta proučava geografija?
Danas geografiju definišemo kao nauku koja proučava Zemljinu površinu, raspored prirodnih i društvenih pojava na njoj, njihove uzroke i međusobnu povezanost. Geografa uvijek zanima prostor: gdje se nešto nalazi, zašto je baš tu, kako utiče na okolinu i kako se mijenja kroz vrijeme.
Predmet proučavanja geografije je geografski omotač (geosfera) – tanki sloj Zemlje u kojem se dodiruju i prožimaju kamen, voda, zrak i živi svijet, i u kojem živi čovjek. Geografiju zbog toga zovemo i „mostom“ između prirodnih i društvenih nauka: proučava i prirodu (reljef, klimu, vode) i ljude (stanovništvo, naselja, privredu, države).
Geografski omotači Zemlje
Planetu možemo posmatrati kao skup povezanih „omotača“ (sfera) koji stalno utiču jedan na drugi:
Omotači su toliko povezani da promjena u jednom izaziva lanac promjena u drugim. Zato geografija naglašava da se pojave ne smiju posmatrati odvojeno.
Podjela (grane) geografije
Geografija je danas toliko široka da se dijeli na više grana, a svaka ima i svoje uže discipline:
| Grana | Šta proučava | Uže discipline |
|---|---|---|
| Matematička (astronomska) geografija | Zemlju kao nebesko tijelo: oblik, veličinu, kretanja i njihove posljedice | računanje vremena, kalendar, geografske koordinate |
| Fizička geografija | prirodne pojave i procese na Zemlji | geomorfologija (reljef), klimatologija, hidrogeografija (vode), pedogeografija (tlo), biogeografija (živi svijet) |
| Društvena geografija | čovjeka i njegove djelatnosti u prostoru | geografija stanovništva (demogeografija), geografija naselja, ekonomska i politička geografija |
| Regionalna geografija | cjelovit opis pojedinih dijelova svijeta – kontinenata, regija i država | geografija Evrope, Azije, BiH… |
| Kartografija i geoinformatika | izradu, čitanje i upotrebu karata i digitalnih prostornih podataka | topografija, daljinska istraživanja, GIS |
Veza geografije s drugim naukama
Geografija koristi znanja mnogih nauka, ali ih posmatra iz svog, prostornog ugla:
- Astronomija – kretanja Zemlje, Mjesec, Sunčev sistem.
- Geologija – građa Zemlje, stijene, nastanak reljefa.
- Meteorologija – vrijeme i atmosferski procesi.
- Biologija i ekologija – rasprostranjenost biljaka i životinja, zaštita prirode.
- Historija – kako su se mijenjale granice, naselja i putevi.
- Ekonomija i sociologija – privreda, stanovništvo i društvo.
- Matematika i informatika – mjerenja, statistika, karte i GIS.
Kratka historija geografije
Geografija je jedna od najstarijih nauka. Ljudi su oduvijek morali znati gdje ima vode, hrane i sigurnih puteva.
Oko 6. vijeka p. n. e. – U Mezopotamiji je na glinenoj pločici urezana Babilonska karta svijeta – najstarija poznata karta cijelog (tada poznatog) svijeta.
6.–5. vijek p. n. e. – Grci Anaksimandar i Hekatej crtaju prve karte svijeta, a Herodot opisuje zemlje i narode koje je posjetio.
4. vijek p. n. e. – Aristotel navodi dokaze da je Zemlja okrugla (okrugla sjena na Mjesecu).
3. vijek p. n. e. – Eratosten uvodi naziv geografija i mjeri obim Zemlje.
1. vijek – Strabon piše djelo Geographica u 17 knjiga – opis tada poznatog svijeta.
2. vijek – Ptolomej u djelu Geografija navodi koordinate oko 8 000 mjesta i daje upute za izradu karata.
11.–14. vijek – Arapski i perzijski naučnici čuvaju i razvijaju znanje: El-Biruni računa veličinu Zemlje, El-Idrisi 1154. izrađuje čuvenu kartu svijeta, a Ibn Battuta putuje oko 120 000 km i opisuje Afriku i Aziju.
15.–16. vijek – Velika geografska otkrića: Kolumbo stiže u Ameriku (1492), Vasco da Gama oplovljava Afriku do Indije (1498), a Magellanova i Elcanova ekspedicija prvi put plovi oko svijeta (1519–1522).
1569. – Gerard Mercator izrađuje kartu svijeta u projekciji koja nosi njegovo ime.
17. vijek – Osmanski putopisac Evlija Čelebija opisuje i naše krajeve – Sarajevo, Mostar, Banju Luku i druge gradove.
19. vijek – Alexander von Humboldt i Carl Ritter postavljaju temelje moderne naučne geografije. Kraj Dinaride istražuje Jovan Cvijić, utemeljitelj nauke o kršu.
20. vijek – Ljudi stižu na Južni pol (Amundsen, 1911), na Mont Everest (Hillary i Tenzing, 1953), u svemir (Gagarin, 1961) i na Mjesec (1969).
Danas – Geografija se oslanja na satelitske snimke, GPS i GIS – karte se izrađuju i ažuriraju digitalno, gotovo u stvarnom vremenu.
Kako geografi rade: metode istraživanja
- Posmatranje i terenski rad – mjerenje, bilježenje, fotografisanje, ankete i razgovori sa stanovnicima.
- Kartografska metoda – čitanje i izrada karata; karta je najvažniji geografski „jezik“.
- Statistička metoda – prikupljanje i obrada brojčanih podataka (popis stanovništva, mjerenja temperature) i njihov prikaz tabelama i grafikonima.
- Daljinska istraživanja – snimci iz satelita, aviona i dronova.
- GIS i GPS – digitalni slojevi podataka i satelitsko određivanje položaja.
- Uporedna (komparativna) metoda – upoređivanje različitih područja da bi se uočile sličnosti i razlike.
- Historijska metoda – praćenje kako se neka pojava mijenjala kroz vrijeme (npr. rast grada).
Geografsko razmišljanje počinje s pet pitanja: Gdje je? Kakvo je? Zašto je baš tu? Kako se mijenja? Kako je povezano s drugim pojavama?
Zemlja u brojkama
Nekoliko osnovnih podataka o našoj planeti koje svaki geograf treba znati:
| Podatak | Vrijednost |
|---|---|
| Ukupna površina Zemlje | ≈ 510 miliona km² |
| Voda / kopno | ≈ 71 % / 29 % |
| Obim po ekvatoru | ≈ 40 075 km |
| Srednji poluprečnik | ≈ 6 371 km |
| Najviša tačka | Mont Everest, 8 849 m |
| Najniža tačka kopna | obala Mrtvog mora, ≈ 430 m ispod nivoa mora |
| Najdublja tačka okeana | Challenger Deep (Marijanski rov), ≈ 10 900 m |
| Najveći kontinent / okean | Azija (≈ 44,6 mil. km²) / Tihi okean (≈ 165 mil. km²) |
| Broj stanovnika svijeta | preko 8 milijardi |
Kopno nije jednako raspoređeno: na sjevernoj polulopti ga je oko 39 %, a na južnoj samo oko 19 %. Zato sjevernu poluloptu zovemo i „kopnenom“, a južnu „vodenom“.
Zašto nam je geografija potrebna?
Geografija pomaže da se snađemo u prostoru (karte, navigacija), da razumijemo vijesti (poplave, zemljotresi, migracije, sukobi oko resursa), da planiramo gradove, saobraćaj i poljoprivredu te da štitimo okoliš. Poznavanje geografije omogućava i da bolje shvatimo vlastiti kraj: zašto su naša sela i gradovi baš tu gdje jesu i kako ih čuvati.
Zapamti
- Geografija = geo (Zemlja) + grafein (pisati, opisivati) – „opisivanje Zemlje“.
- Naziv je uveo Eratosten (3. vijek p. n. e.), koji je izmjerio obim Zemlje (≈ 40 000 km).
- Geografija proučava raspored prirodnih i društvenih pojava i njihovu povezanost – „most“ između prirodnih i društvenih nauka.
- Omotači Zemlje: litosfera, atmosfera, hidrosfera, pedosfera, biosfera i antroposfera.
- Grane: matematička, fizička, društvena, regionalna geografija i kartografija.
- Oko 71 % površine Zemlje pokriveno je vodom.
Vježba
- Šta znači riječ geografija i iz kojeg jezika potiče?
- Ko je uveo naziv geografija i šta je izmjerio? Objasni kako.
- Navedi šest omotača Zemlje i za svaki daj po jedan primjer iz svog kraja.
- Kojoj grani geografije pripada proučavanje broja stanovnika Sarajeva, a kojoj proučavanje rijeke Bosne?
- Nabroji tri metode geografskog istraživanja.
- Smisli jedan lanac uzroka i posljedica koji povezuje bar tri omotača Zemlje.
- Zašto kažemo da je geografija „most“ između prirodnih i društvenih nauka?
Video-lekcija
Ponovi gradivo uz video-lekciju GeoZone, a zatim provjeri znanje u kvizu.