SUDAN

Republika Sudan prostrana je država smještena u sjeveroistočnoj Africi. Nakon otcjepljenja Južnog Sudana 2011. godine, Sudan zauzima treće mjesto po veličini na afričkom kontinentu. Zemlja ima bogatu i složenu istoriju koja se prožima kroz ostatke drevnih nubijskih i kušitskih kraljevstava. Glavni grad je Khartoum, smješten na ušću dviju velikih rijeka, koji zajedno sa susjednim gradovima Omdurmanom i Sjevernim Khartoumom čini ogromnu urbanu cjelinu.

Sudan se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Afrike i izlazi na Crveno more na istoku, sa obalom dužine oko 850 kilometara. Kopnene granice dijeli sa sedam država: Egiptom i Libijom na sjeveru, Čadom i Centralnoafričkom Republikom na zapadu, Južnim Sudanom na jugu, te Etiopijom i Eritrejom na istoku. Ovakav položaj čini ga važnim geografskim i kulturnim mostom između sjeverne i subsaharske Afrike.

Reljef Sudana uglavnom se sastoji od prostranih ravnica i visoravni koje su sa svih strana okružene pustinjskim predjelima, prvenstveno Nubijskom pustinjom na sjeveroistoku i dijelom Libijske pustinje na sjeverozapadu. Ravničarski teren povremeno prekidaju izolovani planinski masivi i visoravni, kao što su planine Jebel Marra u regiji Darfur na zapadu, te planine Red Sea Hills uz obalu istočnog dijela zemlje. Najviša tačka u državi je vrh Jebel Marra sa nadmorskom visinom od 3.042 metra.

U Sudanu dominira tropska pustinjska i polupustinjska klima, koja se odlikuje izuzetno visokim temperaturama i vrlo malom količinom padavina u sjevernim regijama. Temperature tokom ljetnih mjeseci često prelaze 40 stepeni Celzijusa. Kako se ide prema jugu, klima postepeno prelazi u tropsku savansku klimu sa izraženijom kišnom sezonom koja traje tokom ljetnih mjeseci, donoseći prijeko potrebne padavine za vegetaciju i poljoprivredu.

Glavna hidrografska snaga i žila kucavica cijele zemlje jeste rijeka Nil. U glavnom gradu Khartoumu spajaju se dvije njene glavne pritoke – Bijeli Nil i Plavi Nil, formirajući jedinstveni moćni tok Nila koji nastavlja svoj put prema Egiptu. Vode ovih rijeka od ključnog su značaja za navodnjavanje obradivih površina, snabdijevanje stanovništva vodom i proizvodnju električne energije.

Sudan ima oko 50 miliona stanovnika, a demografsku strukturu čini veliki broj različitih etničkih i jezičkih grupa koje uključuju Arape, Beđe, Fur, Nubijce i mnoge druge narode. Službeni jezici su arapski i engleski, dok se u svakodnevnom govoru koristi i niz lokalnih afričkih jezika i dijalekata. Većina stanovništva je islamske vjeroispovijesti, a demografski je mlađa populacija raspoređena između ruralnih zajednica i rastućih urbanih centara.

Privreda Sudana se u velikoj mjeri oslanja na poljoprivredni sektor, u kojem radi značajan dio radne snage, uz značajnu ulogu stočarstva i rudarstva. Izvoz poljoprivrednih kultura poput susama, pamuka i gume arabike, kao i eksploatacija zlata i naftnih derivata, predstavljaju glavne izvore deviznih prihoda. Službena valuta koja se koristi u zemlji jeste sudanska funta (SDG).

Kultura Sudana predstavlja bogat i jedinstven mozaik arapskih i afričkih tradicija, vidljiv u tradicionalnoj muzici, likovnoj umjetnosti, rukotvorinama i narodnim igrama. Zemlja se ponosi i drevnim arheološkim nalazištima, uključujući brojne piramide i hramove kraljevstva Kuš koji svjedoče o hiljadugodišnjoj istoriji doline Nila. Gostoprimstvo i snažne društvene i porodične veze temelj su svakodnevnog života u sudanskom društvu.