Sjeverna Amerika
9,83 miliona km²
Washington, D.C.
cca 335 miliona
Američki dolar (USD)
Sjedinjene Američke Države, poznate i pod skraćenicom SAD ili jednostavno kao Amerika, savezna su ustavna republika koja se prostire na velikom dijelu Sjeverne Amerike. Ova globalna supersila predstavlja jednu od najuticajnijih, ekonomski najrazvijenijih i kulturno najraznolikijih država na planeti. Sastoji se od pedeset saveznih država, saveznog distrikta Kolumbija te nekoliko prekomorskih teritorija razasutih širom svijeta. Političko i administrativno središte države je Washington, D.C., dok najveći grad po broju stanovnika i vodeći svjetski finansijski centar predstavlja New York, poznat po svojoj dinamičnosti, neboderima i globalnom uticaju na sve sfere društvenog života.

Geografski položaj Sjedinjenih Američkih Država izuzetno je povoljan i raznolik, jer zauzimaju centralni dio sjevernoameričkog kontinenta. Glavni dio teritorije, poznat pod nazivom "kontinentalne Sjedinjene Države", graniči na sjeveru sa Kanadom, dugom i mirnom međunarodnom granicom, te na jugu sa Meksikom, dok na istoku izlazi na prostrane vode Atlantskog okeana, a na zapadu na Tihi okean. Pored toga, teritorija SAD-a obuhvata i Aljasku, ogromnu i sirovu sjevernu regiju koja graniči sa Kanadom i ima izlaz na Arktički okean i Beringov moreuz, kao i Havaje, arhipelag vulkanskih ostrva smješten duboko u tropskim vodama Tihog okeana. Ovakav prostrani i razgranati položaj omogućava zemlji izlaz na više važnih pomorskih bazena i pruža joj stratešku prednost u međunarodnoj trgovini i globalnoj geopolitici.

Reljef Sjedinjenih Američkih Država odlikuje se izuzetnom kompleksnošću, ogromnim prostranstvima i kontrastima koji oduzimaju dah. Zapadnim dijelom zemlje dominira moćni planinski lanac Stjenovitih planina "Rocky Mountains", koji se pruža od kanadske granice sve do Meksika, a karakterišu ga visoki snježni vrhovi, duboki kanjoni i prostrane visoravni poput Velikog bazena. Dalje na zapadu, uz obalu Tihog okeana, nalaze se priobalni lanci i Sierra Nevada, gdje se na teritoriji Aljaske nalazi i najviši vrh Sjedinjenih Američkih Država i cijele Sjeverne Amerike, veličanstveni Denali "Mount McKinley", sa nadmorskom visinom od 6.190 metara. Sa druge strane, na istoku zemlje prostiru se znatno stariji, niži i zaobljeni planinski masivi Apalača. Između ova dva velika gorska sistema leži prostrana i plodna Središnja nizija, kroz koju protiče jedan od najvećih riječnih sistema na svijetu, Mississippi-Missouri. Na jugu i istoku zemlje nalaze se pitoreskne obalne ravnice uz Meksički zaliv i Atlantski okean, koje obiluju močvarama, lagunama i prostranim pješčanim plažama.

Zbog svoje ogromne površine, velikog raspona geografskih širina i složenog reljefa, Sjedinjene Američke Države obuhvataju gotovo sve poznate klimatske tipove na Zemlji. Sjeverni i sjeveroistočni dijelovi zemlje imaju umjereno kontinentalnu klimu sa hladnim, snježnim zimama i toplim ljetima, dok jugoistočni dijelovi, uključujući Floridu i obalu Meksičkog zaliva, uživaju u toploj suptropskoj klimi sa visokom vlažnošću vazduha i čestim tropskim olujama i uraganima. Unutrašnjost kontinenta i prostrana područja Velikih ravnica podložni su suhoj stepskoj i kontinentalnoj klimi sa velikim temperaturnim oscilacijama između godišnjih doba. Zapadna obala ima blagu mediteransku klimu u Kaliforniji, dok pustinjske regije na jugozapadu, poput čuvene Doline smrti "Death Valley", bilježe neke od najviših temperatura i najmanjih količina padavina na cijeloj planetarnoj kugli.

Hidrografska mreža Sjedinjenih Američkih Država izuzetno je bogata, razvijena i od ključnog je značaja za privredni razvoj i transport. Najvažniji vodeni sistem predstavlja rijeka Mississippi sa svojim ogromnim pritokama, koja zajedno sa rijekom Missouri čini jedan od najdužih riječnih sistema na svijetu, služeći kao žila kucavica za unutrašnji transport robe. Na sjeveru, na granici sa Kanadom, nalazi se impresivni sistem Velikih jezera "Superior, Michigan, Huron, Erie i Ontario", koji predstavlja najveću grupu slatkovodnih jezera na Zemlji i obuhvata čuvene Nijagarine vodopade. Pored njih, zapadnim dijelom zemlje protiču velike i moćne rijeke poput Kolorada, koja je milionima godina urezivala veličanstveni Veliki kanjon "Grand Canyon", te Kolumbija i Yukon, koje predstavljaju neiscrpne izvore hidroenergije i životnog prostora za mnoga endemska živa bića.

Sjedinjene Američke Države imaju oko 335 miliona stanovnika i treća su država na svijetu po broju stanovnika. Američko društvo je po svojoj prirodi jedinstven "melting pot" ili talionički kotao kultura, nastao vjekovnim useljavanjem ljudi sa svih kontinenata, što je stvorilo izuzetno heterogenu, multikulturalnu i dinamičnu naciju. Većinu stanovništva čine potomci evropskih doseljenika, uz značajne i brzo rastuće manjinske zajednice Hispanoamerikanaca, Afroamerikanaca, Azijata i autohtonih starosjedilaca Indijanaca i Eskima. Službeni jezik u praksi je engleski, iako on nije zakonom propisan na saveznom nivou, a španski jezik se takođe masovno koristi širom zemlje. Demografski trendovi pokazuju stalni rast gradskog stanovništva, pri čemu se najveći urbani aglomerati razvijaju na istočnoj i zapadnoj obali, kao i u regiji Velikih jezera i Teksasu.

Privreda Sjedinjenih Američkih Država je najveća, najnaprednija i tehnološki najrazvijenija nacionalna ekonomija na svijetu. Zasnovana je na principima slobodnog tržišta, visokom nivou privatne preduzetnosti, snažnoj inovacioni infrastrukturi i obilju prirodnih resursa. Sektor usluga, finansija, informacione tehnologije i visoke tehnologije čine okosnicu privrednog rasta, pri čemu globalni centri poput Silicijumske doline "Silicon Valley" u Kaliforniji diktiraju svjetske trendove u digitalnoj eri. Sjedinjene Države su takođe vodeći svjetski proizvođač poljoprivrednih dobara, nafte i prirodnog gasa, a industrijski sektor obuhvata sve od vazduhoplovstva i automobilske industrije do farmacije i biotehnologije. Službena valuta je američki dolar "USD", koji ujedno ima status glavne svjetske rezervne valute i sredstva međunarodnih plaćanja.

Kulturni uticaj Sjedinjenih Američkih Država na globalnom nivou nemjerljiv je i prisutan u gotovo svakom kutku planete. Američka kultura je nastala miješanjem tradicija doseljenika iz cijelog svijeta, autohtonih indijanskih naroda i afričkog naslijeđa, što je rezultiralo stvaranjem globalno popularnih oblika umjetnosti, muzike, filma i književnosti. Filmska industrija u Hollywoodu, muzički pravci poput džeza, bluza, roka i hip-hopa, kao i savremeni pop-kulturni trendovi oblikovali su ukuse generacija širom svijeta. Pored toga, američki doprinos nauci, svemirskim istraživanjima, arhitekturi i sportu ostavio je neizbrisiv trag u ljudskoj istoriji, dok nacionalni parkovi poput Yellowstona i Yosemitea svjedoče o dubokoj svijesti o očuvanju prirodne baštine.
