Južna Afrika
824.292 km²
Vindhuk
cca 3 miliona
Namibijski dolar (NAD)
Republika Namibija smještena je u jugozapadnom dijelu afričkog kontinenta, duž obale Atlantskog okeana. Poznata po impresivnim pejzažima u kojima se veličanstvene pješčane dine pustinje Namib spuštaju direktno u okean, ova zemlja predstavlja jedno od rijetko naseljenih i prirodno najočuvanijih područja svijeta. Glavni i najveći grad je Vindhuk, smješten u centralnom dijelu zemlje.

Namibija se nalazi na jugozapadu Afrike i na zapadu izlazi na vode Atlantskog okeana. Na kopnu graniči sa četiri države: na sjeveru sa Angolom i Zambijom, na istoku sa Bocvanom, te na jugoistoku i jugu sa Južnoafričkom Republikom. Geografski je prepoznatljiva i po uskom pojasu na sjeveroistoku poznatom kao Kaprivi strip (Caprivi Strip), koji se pruža prema rijekama u unutrašnjosti.

Reliefom Namibije dominiraju prostrane pustinjske regije i centralna visoravan. Uz obalu Atlantskog okeana prostire se drevna i suha pustinja Namib, dok unutrašnjost zauzima suha pustinja Kalahari na istoku. Centralni dio zemlje čini visoka visoravan koja se izdiže iznad pustinja i na kojoj se nalaze planinski masivi. Najviša tačka u državi je planina Brandberg, čiji vrh Konigstein doseže nadmorsku visinu od 2.606 metara.

U Namibiji vlada izrazito suha i sušna (aridna) klima, sa malom količinom padavina tokom cijele godine i visokim brojem sunčanih sati. Temperature znatno variraju; u pustinjskim i unutrašnjim dijelovima ljetne temperature mogu biti ekstremno visoke, dok noći u pustinji mogu biti veoma hladne. Hladna Benguelska morska struja uz obalu donosi maglu i blago ublažava temperature u obalnom pojasu.

Hidrografska mreža Namibije je izuzetno slaba zbog sušne klime, pa zemlja ima vrlo malo stalnih rijeka. Većina rijeka u unutrašnjosti su sezonske (suhe riječne doline koje se napajaju vodom samo rijetko tokom kišne sezone). Stalnu vodenu granicu na sjeveru i jugu čine velike granične rijeke – Kunene, Okavango, Zambezi i Orange, dok se u unutrašnjosti voda uglavnom crpi iz podzemnih izvora i akumulacija.

Namibija ima oko 3 miliona stanovnika, što je čini jednom od rijetko naseljenih država svijeta s obzirom na njenu površinu. Stanovništvo čine različite etničke grupe, među kojima su najbrojniji Ovambo, a zatim slijede Kavango, Herero, Damara, kao i manjinske zajednice bijelaca i naroda San (Bušmani). Službeni jezik je engleski, dok se u svakodnevnoj komunikaciji široko koriste i afrikans, ošivambo i njemački jezik.

Privreda Namibije snažno se oslanja na rudarstvo, stočarstvo, ribarstvo i turizam. Zemlja posjeduje izuzetno bogata nalazišta minerala, a posebno se ističe po eksploataciji dijamanata, uranijuma, cinka i bakra, čiji izvoz čini okosnicu privrede. Poljoprivreda se uglavnom svodi na ekstenzivno stočarstvo. Službena valuta je namibijski dolar (NAD), koji je vezan za južnoafrički rand.

Kulturno naslijeđe Namibije odražava spoj autohtonih tradicija njenih brojnih naroda i evropskog uticaja. Priroda zemlje je njeno najveće blago, prepoznatljiva po čuvenom Nacionalnom parku Etosha, spektakularnim pejzažima Sossusvleia sa gigantskim crvenim dinama, obali skeleta (Skeleton Coast) te jedinstvenom biljnom svijetu u kojem se ističe endemska biljka Welwitschia mirabilis.
