Sjeverna Amerika (Mesoamerika)
1.964.375 km²
Ciudad de México
cca 128 miliona
Meksički pezos (MXN)
Meksiko (zvanično Sjedinjene Meksičke Države) je savezna republika smještena u južnom dijelu Sjeverne Amerike. Na sjeveru se graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugu i zapadu izlazi na Tihi okean, dok na jugoistoku ima izlaz na Karipsko more i Meksički zaliv, a graniči se i sa Gvatemalom i Belizom. Glavni i najveći grad je Ciudad de México (Meksiko Siti), koji je ujedno jedno od najvećih urbanih područja na svijetu. Meksiko je zemlja bogate istorije i drevnih civilizacija poput Asteka i Maja, čije se naslijeđe i danas snažno ogleda u kulturi, tradiciji i identitetu nacije.

Geografski položaj Meksika izuzetno je povoljan jer predstavlja prirodnu i stratešku sponu između Sjeverne i Centralne Amerike. Svojim prostranim obalskim pojasevima izlazi na značajne pomorske rute i vodene basene, uključujući Tihi okean i Atlantski okean (preko Meksičkog zaliva i Karipskog mora). Duga kopnena granica na sjeveru povezuje ga sa SAD-om, dok poluostrva Donja Kalifornija na zapadu i Jukatan na istoku daju zemlji jedinstven i prepoznatljiv oblik na mapi.

Reljef Meksika je izuzetno planinski, raznolik i pod uticajem tektonskih aktivnosti, budući da se nalazi na području Pacifičkog vatrenog prstena. Unutrašnjošću zemlje dominira prostrana visoravan poznata kao Meksička visoravan, okružena sa zapadne i istočne strane moćnim planinskim lanacima Sierra Madre Occidental i Sierra Madre Oriental, te južnim vijencem Sierra Madre del Sur. U zemlji se uzdižu i spektakularni vulkani poput Pico de Orizabe (najviši vrh sa 5.636 m), Popokatepetla i Istasihuatla. Na istoku i jugu nalaze se niže obalne ravnice i ravno poluostrvo Jukatan, poznato po kraškim fenomenima i cenotama.

Klima Meksika je vrlo raznolika i zavisi prvenstveno od nadmorske visine, a ne samo od geografske širine. Podijeljena je na zone: tropske i vlažne niže predjele (uz obale i na jugu), te umjerene i svježije uslove u unutrašnjosti na visoravnima i planinama. U pustinjskim oblastima na sjeveru zemlje vladaju sušne i ekstremno tople pustinjske klime. Meksiko ima i jasnu podjelu na kišnu sezonu (koja obično traje od maja do oktobra) i sušnu sezonu tokom ostatka godine, a obalska područja su povremeno izložena tropskim uraganima.

Hidrografsku mrežu Meksika čine rijeke koje su uglavnom kratke i strme zbog planinskog reljefa. Najvažnija rijeka je Rio Bravo (u SAD poznata kao Rio Grande), koja čini veliki dio prirodne sjeverne granice sa Sjedinjenim Državama. Druge značajne rijeke, poput Usumacinte i Grijalve, protiču kroz vlažnije južne krajeve i izuzetno su bogate vodom. Poluostrvo Jukatan je specifično po tome što nema površinskih tokova, već obiluje podzemnim rijekama i kraškim vrtačama – cenotama, koje su od davnina predstavljale glavni izvor pitke vode.

Meksiko ima oko 128 miliona stanovnika, više od bilo koje druge zemlje španskog govornog područja. Stanovništvo je pretežno mestiznog porijekla (mješavina domorodačkog indijanskog i evropskog španskog naslijeđa), uz brojne autohtone starosjedilačke zajednice koje govore različite domorodačke jezike. Službeni jezik je španski. Većina populacije živi u centralnim i južnim dijelovima zemlje, sa glavnim gradom Ciudad de México i njegovom širom okolinom kao najvećim demografskim centrom.

Privreda Meksika je jedna od najvećih u Latinskoj Americi i ima status snažne privrede u usponu. Zasnovana je na raznovrsnoj industriji, izvozu automobila, elektronike, nafte i prirodnog gasa, te poljoprivredi i turizmu. Središnji trgovinski položaj i sporazumi o slobodnoj trgovini (poput onog sa sjevernoameričkim partnerima) čine ga ključnim čvorištem u globalnom lancu snabdijevanja. Službena valuta je meksički pezos (MXN).

Kultura Meksika je svjetski poznata po svojoj živopisnosti, dubokim tradicijama i jedinstvenom spoju predkolumbovskog i španskog naslijeđa. Meksička kuhinja (gastronomija) je zbog svog bogatstva ukusa uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne baštine. Marijači muzika, šareni umjetnički izrazi i bogato književno i likovno stvaralaštvo (poput djela Fride Khalo i Dijega Riverare) čine meksičku kulturu prepoznatljivom i voljenom širom svijeta.
