KUVAJT

Kuvajt (zvanično Država Kuvajt) suverena je arapska zemlja smještena u jugozapadnoj Aziji, na sjeverozapadnoj obali Perzijskog zaliva. Po ustavnom uređenju je emirat sa parlamentarnim sistemom. Zahvaljujući ogromnim rezervama nafte, Kuvajt spada među ekonomski najrazvijenije zemlje Bliskog istoka. Glavni grad je Kuvajt (Grad Kuvajt), koji predstavlja politički, ekonomski i kulturni centar države.

Kuvajt zauzima strateški važan položaj na samom vrhu Perzijskog zaliva. Na sjeveru i zapadu graniči sa Irakom, dok na jugu dijeli granicu sa Saudijskom Arabijom. Na istoku izlazi na obalu Perzijskog zaliva, što mu pruža značajnu pomorsku povezanost. Teritoriji Kuvajta pripada i devet ostrva, od kojih je najveće Bubijan, smješteno u blizini ušća rijeke Šat el-Arab.

Reljef Kuvajta je uglavnom ravan do blago valovit, a najveći dio teritorije zauzima suha pješčana i kamenita pustinja. Teren se lagano uzdiže od obale Perzijskog zaliva prema unutrašnjosti na zapadu i jugozapadu. Najviša tačka u zemlji nalazi se na području Al-Šakaja na zapadu države, sa nadmorskom visinom od oko 306 metara.

U Kuvajtu vlada izrazito suha pustinjska klima, koju odlikuju ekstremno vruća ljeta i blage zime. Tokom ljetnih mjeseci temperature redovno prelaze 45 °C, a povremeno dostižu i više od 50 °C. Količina padavina je izuzetno mala i u prosjeku iznosi manje od 110 milimetara godišnje. Pješčane i prašinske oluje česta su pojava, naročito tokom proljeća i ljeta.

Kuvajt nema stalnih riječnih tokova niti prirodnih slatkovodnih jezera. Povremeni suhi riječni tokovi (vadi) pune se vodom samo tokom rijetkih i kratkotrajnih obilnih kiša. Zbog potpunog nedostatka površinskih slatkovodnih resursa, vodosnabdijevanje zemlje zavisi od savremenih postrojenja za desalinizaciju morske vode i eksploatacije dubokih podzemnih izdani.

U Kuvajtu živi oko 4,5 miliona stanovnika, pri čemu državljani Kuvajta čine oko 30 do 35 posto ukupne populacije. Ostatak stanovništva čine strani radnici iz Južne i Južoistočne Azije te drugih arapskih zemalja. Službeni jezik je arapski, dok se engleski široko koristi u poslovanju. Državna i dominantna religija je islam. Najveći dio stanovništva živi u urbanoj zoni glavnog grada.

Privreda Kuvajta zasniva se na eksploataciji i izvozu sirove nafte i naftnih derivata, koji čine najveći dio državnih prihoda. Kuvajt raspolaže sa oko 8 do 10 posto ukupnih svjetskih rezervi nafte. Zvanična valuta je kuvajtski dinar (KWD), koji važi za jednu od najvrednijih novčanih jedinica na svijetu. Pored naftne industrije, razvijeni su finansijski i bankarski sektor.

Kultura Kuvajta usko je povezana sa arapskom i islamskom tradicijom te historijom pomorstva. Prije otkrića nafte, stanovništvo se bavilo trgovinom, ribolovom i vađenjem bisera iz Perzijskog zaliva. Tradicionalna kuhinja bazira se na riži, mesu i ribi, pri čemu je najpoznatije nacionalno jelo machboos. Važan dio društvenog života čine diwanije – tradicionalna okupljanja radi razgovora o društvenim i političkim temama.