Centralna / Zapadna Afrika
475.442 km²
Yaoundé
cca 28 miliona
Centralnoafrički CFA franak (XAF)
Republika Kamerun suverena je država smještena na raskrsnici zapadne i centralne Afrike, zbog čega je često nazivaju „Afrikom u malom“ zbog nevjerovatne geografske i kulturne raznolikosti. Glavni grad je Yaoundé, dok je najveći grad i glavna privredna luka Douala. Država izlazi na Gvinejski zaliv u Atlantskom okeanu, a ime je dobila po portugalskoj riječi za rijeku rakova (Rio dos Camarões).

Kamerun se nalazi u centralnom dijelu afričkog kontinenta sa obalom na jugozapadu koja izlazi na Atlantski okean. Na kopnu graniči sa pet država: na zapadu sa Nigerijom, na sjeveroistoku sa Čadom, na istoku sa Centralnoafričkom Republikom, te na jugu sa Republikom Kongo, Gabonom i Ekvatorijalnom Gvinejom.

Reljef Kameruna izuzetno je raznolik i obuhvata priobalne nizije, vulkanske planine, šumovite visoravni i prostrane savane na sjeveru. Značajna karakteristika reljefa je Kamerunski vulkanski lanac, koji se pruža od obale ka unutrašnjosti. Najviša tačka u zemlji i cijeloj zapadnoj/centralnoj Africi jeste aktivni vulkan Mount Cameroon, čija nadmorska visina iznosi 4.095 metara.

Klimatske prilike u Kamerunu variraju od ekvatorijalne klime sa obilnim padavinama i visokim temperaturama u južnim prašumskim područjima, preko tropske klime sa smjenom sušnih i kišnih perioda na visoravnima, do suve sahelske klime na krajnjem sjeveru zemlje. Obalna zona oko grada Limbe spada u najkišovitija područja na svijetu.

Hidrografsku mrežu Kameruna čine četiri glavna riječna sliva: sliv rijeke Sanaga (najduža rijeka koja u potpunosti protiče kroz zemlju i uliva se u Atlantski okean), sliv rijeke Wouri, sliv rijeke Nyong, te sliv jezera Čad na sjeveru i rijeke Benue koja pripada slivu Nigera. U vulkanskim kraterima nalaze se i prelijepa duboka jezera, poput jezera Nyos i Monoun.

Kamerun ima približno 28 miliona stanovnika. Stanovništvo je izuzetno heterogeno sa stotinama etničkih i jezičkih grupa, koje se često dijele na domorodačke narode prašuma, narode sa visoravni i nomadske grupe na sjeveru. Zbog istorijskog naslijeđa, službeni jezici su i francuski i engleski, čineći Kamerun bilingvalnom državom. Većinsko stanovništvo je hrišćanske i islamske vjeroispovijesti.

Privreda Kameruna jedna je od najvažnijih u Centralnoj Africi, a oslanja se na poljoprivredu, naftnu industriju i šumarstvo. Poljoprivredni sektor proizvodi kakao, kafu, pamuk, banane i palmino ulje za izvoz. Pored toga, zemlja raspolaže značajnim rezervama sirove nafte, prirodnog gasa, boksita i kobalta. Zvanična valuta u platnom prometu je centralnoafrički CFA franak (XAF).

Kulturno naslijeđe Kameruna izuzetno je bogato kroz tradicionalnu muziku, plesove, zanatstvo i autohtone kraljevine (poput sultanata Bamum). Muzički pravci poput makose i bikutxija stekli su međunarodnu popularnost. Također, Kamerun je svjetski poznat po vrhunskim sportskim uspjesima, posebno u fudbalu, gdje je nacionalna reprezentacija ostvarila zapažene rezultate na svjetskim prvenstvima.
