Južna Evropa
131.957 km²
Atina
cca 10,4 miliona
Euro (EUR)
Grčka je izuzetno važna i istorijski bogata južnoevropska država, široko poznata kao kolijevka zapadne civilizacije, demokratije, filozofije, pozorišta i Olimpijskih igara. Smještena na raskrsnici Evrope, Azije i Afrike, Grčka se ponosi neprocjenjivim kulturnim naslijeđem, antičkim spomenicima poput veličanstvenog Akropolja, te hiljadama očaravajućih ostrva sa prelijepim tirkiznim plažama. Ova zemlja spaja duboku istorijsku tradiciju, mediteranski šarm, gostoljubivost i vrhunsku gastronomiju, što je čini jednom od najpopularnijih i najomiljenijih turističkih destinacija na svijetu.

Helenska Republika ili Grčka nalazi se na krajnjem jugu Balkanskog poluostrva i zauzima izuzetno povoljan položaj u istočnom Sredozemlju. Graniči sa Albanijom na sjeverozapadu, Sjevernom Makedonijom i Bugarskom na sjeveru, te Turskom na istoku. Sa tri strane je okružena morem – na istoku Egejskim, na jugu Sredozemnim, a na zapadu Jonskim morem. Grčka se odlikuje izuzetno razvedenom obalom i hiljadama ostrva i ostrvčića, od kojih su najveća Krit i Evija.

Reljef Grčke je izrazito planinski i raznolik. Više od 80 posto teritorije zemlje zauzimaju planine, među kojima se izdvaja čuveni planinski masiv Pind koji se pruža kroz centralni dio kopna. Najviša tačka u zemlji je čuveni vrh Mitikas na planini Olimp, koji doseže nadmorsku visinu od 2.917 metara i u staroj grčkoj mitologiji je predstavljana kao dom bogova. Ravničarski predjeli su malobrojni i uglavnom su smješteni u riječnim dolinama i manjim kotlinama na sjeveru u Tesaliji i Makedoniji.

U Grčkoj preovladava tipična mediteranska klima, koju karakterišu duga, topla i suha ljeta te blage, vlažne zime. Sunce obasjava zemlju veći dio godine, pružajući savršene uslove za razvoj turizma. Zbog raznolikog reljefa i velike obalne linije, klima može varirati; u planinskim predjelima sjevera zime su znatno oštrije sa snježnim padavinama, dok ostrva i južne obale uživaju u ublaženom morskom uticaju i izuzetno velikom broju sunčanih sati.

Hidrografsku mrežu Grčke čine uglavnom kraće i brze rijeke koje izviru u planinskim unutrašnjostima i ulivaju se u Egejsko, Jonsko ili Sredozemno more. Najduža rijeka koja u cjelosti teče kroz Grčku je Haliakmon, dok su druge značajne rijeke Aksios (Vardar), Pinios i Evros. Grčka takođe ima brojna slikovita prirodna i vještačka jezera, kao i ogromnu obalnu liniju dugu preko 13.000 kilometara, prepunu prelijepih zaliva, poluostrva i ostrvskih arhipelaga.

Grčka ima oko 10,4 miliona stanovnika, a većinu čine etnički Grci koji govore grčkim jezikom, jednim od najstarijih živih indoevropskih jezika. Stanovništvo je koncentrisano u velikim urbanim središtima i ravničarskim dolinama. Glavni i najveći grad je Atina, koja zajedno sa lukom Pirej čini najveću metropolu i politički, kulturni i ekonomski centar države. Drugi po veličini grad je Solun, koji predstavlja glavno središte sjeverne Grčke i važan regionalni centar.

Privreda Grčke se u velikoj mjeri oslanja na usluge, turizam, pomorstvo i poljoprivredu. Turizam predstavlja jedan od najvažnijih stubova ekonomije, privlačeći desetine miliona posjetitelja svake godine svojim istorijskim spomenicima, ostrvima i obalama. Grčka takođe posjeduje jednu od najvećih trgovačkih mornarica na svijetu, što je čini globalno važnim igračem u pomorskom transportu. U poljoprivredi se ističe proizvodnja vrhunskog maslinovog ulja, feta sira, citrusa i vina.

Kultura Grčke je temelj evropske i zapadne civilizacije, ostavivši neizbrisiv trag u umjetnosti, arhitekturi, književnosti, nauci i politici. Antički hramovi, skulpture i mitologija i dalje inspirišu ljude širom svijeta. Tradicionalna grčka kultura se ogleda u prepoznatljivoj muzici uz bouzouki, tradicionalnom plesu sirtaki, kao i bogatoj mediteranskoj kuhinji. Specijaliteti poput musake, souvlakija, maslina, morskih plodova i vina čine grčku gastronomiju globalno omiljenom.
