Jugoistočna Azija
300.000 km²
Manila
cca 115 miliona
Filipinski pezos (PHP)
Filipini (zvanično Republika Filipini) arhipelagska je suverena država smještena u jugoistočnoj Aziji. Sastoje se od preko 7.000 ostrva koja su grupisana u tri glavna ostrvska regiona: Luzon, Visayas i Mindanao. Glavni grad je Manila, dok je najnaseljeniji grad Quezon City, a cijela metropolitanska oblast Manile predstavlja političko, ekonomsko i kulturno središte zemlje.

Filipini su ostrvska zemlja smještena u zapadnom dijelu Tihog okeana. Na zapadu i sjeveru izlaze na Južnokinesko more, na istoku na Filipinsko more, dok ih na jugu Celebesko more odvaja od Indonezije. Zbog svog položaja u takozvanom Pacifičkom vatrenom prstenu, država je izložena čestim zemljotresima i vulkanskoj aktivnosti, ali ima i izuzetno strateški pomorski položaj u Aziji.

Reljef Filipina je izrazito planinski, razuđen i dinamičan, s obzirom na to da većinu kopnene mase čine planinska ostrva vulkanskog porijekla prožeta dubokim dolinama i uskim obalnim ravnicama. Planinski lanci se pružaju duž većih ostrva, a zemlja obiluje aktivnim i ugašenim vulkanima. Najviša planina u državi je Mount Apo, veličanstveni stratovulkan smješten na ostrvu Mindanao, čiji vrh doseže nadmorsku visinu od 2.954 metra.

Klima na Filipinima je tropska okeanska, koju karakterišu visoke temperature, visoka vlažnost vazduha i obilne padavine tokom cijele godine. Godišnja doba se uglavnom dijele na sušni i kišni period, zavisno od monsuna. Zbog svog geografskog položaja, Filipini su često na udaru tajfuna koji donose razorne vjetrove i obilne kiše tokom ljetnih i jesenjih mjeseci.

Hidrografsku mrežu Filipina čine brojne kraće i brze rijeke, te nekoliko značajnih jezera. Najduža rijeka je Cagayan na sjeveru Luzona, dok su druge važne rijeke Rio Grande de Mindanao i Pasig koja protiče kroz Manilu. Najveće jezero u zemlji je Laguna de Bay, a značajno je i jezero Taal, koje se nalazi u krateru drevnog vulkana i u sebi sadrži ostrvo koje je takođe vulkanskog porijekla.

Na Filipinima živi oko 115 miliona stanovnika, što ovu zemlju čini jednom od najnaseljenijih u regionu. Stanovništvo čine različite etnolingvističke grupe, među kojima se ističu Tagalozi, Cebuani, Ilocani i Bisaje. Službeni jezici su filipinski (baziran na tagalogu) i engleski, koji je izuzetno rasprostranjen u administraciji, obrazovanju i poslovanju. Po vjeroispovijesti, većina stanovnika su rimokatolici.

Privreda Filipina je u snažnom razvoju i oslanja se na usluge (posebno IT-uslužni sektori i pozivni centri), doznake dijaspore, poljoprivredu i industrijsku proizvodnju. Među najvažnijim poljoprivrednim proizvodima su kokos, banane, pirinač i ananas. Zvanična valuta je filipinski pezos (PHP). Zemlja ima i značajan turistički potencijal zahvaljujući svojim prelijepim pješčanim plažama i tropskim ostrvima.

Kultura Filipina predstavlja jedinstven spoj zapadnih i istočnih uticaja, nastao pod snažnim uticajem španske kolonijalne istorije, američke kulture i drevnih azijskih tradicija. To se jasno vidi u arhitekturi, običajima, muzici i festivalima. Tradicionalna kuhinja kombinuje španske, kineske i domaću malajsku kuhinju, a jela poput adoba i siniganga predstavljaju prepoznatljiva nacionalna obilježja.
