Sjeverna Evropa
45.339 km²
Talin
cca 1,3 miliona
Euro (EUR)
Estonija je najsjevernija baltička država, smještena u Sjevernoj Evropi, poznata po izuzetnoj digitalnoj naprednosti, očuvanim srednjovjekovnim gradovima i prostranim šumama. Ova inovativna zemlja kombinuje bogatu istoriju i tradiciju sa statusom jednog od globalnih lidera u oblasti informacionih tehnologija i e-vlade. Estonija se ponosi i bogatim arhipelagom sa više od 2.000 ostrva, slikovitim jezerima, močvarama i jedinstvenom kulturom bliskom nordijskim zemljama.

Republika Estonija se nalazi na istočnoj obali Baltičkog mora. Na sjeveru izlazi na Finski zaliv (preko kojeg se nalazi Finska), na zapadu je otvoreno Baltičko more i Riški zaliv, na istoku graniči sa Rusijom, a na jugu sa Letonijom. Zbog svog položaja na sjeveru Evrope, Estonija ima dugu i razuđenu morsku obalu prepunu poluostrva, zaliva i ostrva, od kojih su najveća Saarema i Hiuma.

Reljef Estonije je pretežno nizijski i blago zatalasan. Teren se blago uzdiže od morske obale ka jugu i istoku zemlje. Najviša tačka cijele zemlje je brdo Suur Munamägi na jugoistoku, koje doseže nadmorsku visinu od 318 metara i predstavlja najviši vrh u baltičkim državama. Značajan dio reljefa čine i prostrane šume, tresetišta i zaštićene močvarne oblasti koje pokrivaju veliku teritoriju države.

Klima u Estoniji je umjereno kontinentalna sa snažnim primorskim uticajem Baltičkog mora, što donosi prohladna ljeta i umjereno hladne zime. Zbog sjevernog položaja, dani tokom ljeta znaju biti veoma dugi, dok su zimi prilično kratki. Temperature često variraju pod uticajem vlažnih vjetrova sa Atlantika, a snježni pokrivač je redovna pojava tokom zimskih mjeseci.

Hidrografija Estonije je izuzetno bogata jezerima i rijekama. Oko petinu teritorije zemlje prekrivaju vodene površine i močvare. Najveće jezero je Peipus (Čudsko jezero), koje se nalazi na granici sa Rusijom i predstavlja jedno od najvećih jezera u Evropi. Pored njega, tu je i čuveno jezero Võrtsjärv, kao i brojne manje rijeke od kojih su najznačajnije Pärnu, Narva i Emajõgi.

Estonija ima oko 1,3 miliona stanovnika. Većinsko stanovništvo čine Estonci, koji pripadaju ugro-fino-ugarskoj grupi naroda (bliski Grcima i Fincima po jeziku), dok druga po veličini zajednica obuhvata Ruse. Službeni jezik je estonski. Po religijskom opredjeljenju, Estonija se ubraja među sekularnije zemlje sa visokim udjelom ateista ili ljudi bez izražene vjerske pripadnosti. Glavni i najveći grad je Talin, čiji stari grad je pod zaštitom UNESCO-a.

Privreda Estonije je izuzetno napredna, otvorena i digitalizovana. Poznata je kao „e-Estonija“ zbog revolucionarnog uvođenja informacionih tehnologija u sve sfere društva i državne uprave (gdje se većina usluga, uključujući glasanje i osnivanje firmi, obavlja online). Glavni sektori privrede obuhvataju IKT sektor, elektroniku, drvnu industriju, mašinstvo i rastući turizam. Estonija koristi euro kao zvaničnu valutu i ima stabilan ekonomski sistem.

Kultura Estonije spaja elemente baltičkog i nordijskog naslijeđa, sa snažnim akcentom na muzičku tradiciju i horsko pjevanje, koje se vijekovima prenosi kroz čuvene festivale pjesme pod zaštitom UNESCO-a. Estonska kuhinja oslanja se na lokalne namirnice poput crnog hljeba, ribe (naročito haringe), krompira, svinjetine i mliječnih proizvoda. Zemlja se ponosi i izuzetno očuvanim folklorom, starim dvorcima, kao i modernim dizajnom i start-ap kulturom.
