Zapadna Afrika
274.200 km²
Ouagadougou
cca 23 miliona
Zapadnoafrički franak (XOF)
Burkina Faso kontinentalna je suverena država smještena u Zapadnoj Africi. Glavni i najveći grad je Ouagadougou, koji predstavlja administrativno, kulturno i ekonomsko središte zemlje. Naziv države u prijevodu sa lokalnih jezika znači „zemlja uspravnih (ili poštenih) ljudi“. Istorijski gledano, prostor današnje Burkine Faso bio je dom moćnog kraljevstva Mossi, čiji uticaj i tradicija i danas snažno obilježavaju kulturni identitet nacije.

Burkina Faso se nalazi u unutrašnjosti zapadnog dijela afričkog kontinenta i nema izlaz na more. Okružena je sa šest država: na sjeveru i zapadu graniči sa Malijem, na istoku sa Nigerom, te na jugu sa Beninom, Togom, Ganom i Obalom Slonovače. Ovakav centralni položaj u zapadnoafričkoj regiji čini je važnom geografskom sponom između Sahela i obalskih zemalja.

Reljef Burkine Faso pretežno je ravničarski i blago zatalasan. Zemlja zauzima prostranu visoravan čija se nadmorska visina kreće uglavnom između 200 i 400 metara. Pejzaž se odlikuje blagim padinama i rijetkim brdovitim formacijama. Najviša tačka države je planina Mount Tena Kourou, čija nadmorska visina iznosi 749 metara, a nalazi se u jugoistočnom dijelu zemlje.

U Burkini Faso vlada tropska klima sa dvije izrazite godišnje sezone – suhom i kišnom. Sjeverni dio zemlje obuhvaća sušnu regiju Sahela sa vrlo malom količinom padavina i dugim sušnim periodima, dok južniji dijelovi primaju više vlage tokom ljetne kišne sezone koja traje od maja do oktobra. Temperature su visoke tokom cijele godine, naročito neposredno pred početak kišnog perioda.

Hidrografska mreža je slabo razvijena u sjevernim i centralnim dijelovima, ali je zemlja dobila ime po rijekama koje je presijecaju – Nazinon (nekadašnja Crvena Volta), Nakambe (Bijela Volta) i Mouhoun (Crna Volta), čijim spajanjem nastaje rijeka Volta u susjednoj Gani. Većina vodotoka ima bujični karakter i značajno presušuje tokom dugih sušnih mjeseci u godini.

Burkina Faso ima približno 23 miliona stanovnika. Stanovništvo je etnički raznoliko, a najveću grupu čine pripadnici naroda Mossi, koji čine oko polovine ukupne populacije, uz druge značajne zajednice poput naroda Peulh (Fulani), Gurunsi, Senufo i Lobi. Službeni jezik je francuski, dok se u svakodnevnoj komunikaciji najviše koriste domaći jezici poput moore i diula. Pretežne religije su islam i kršćanstvo, uz duboko poštovanje tradicionalnih autohtonih vjerovanja.

Privreda Burkine Faso u velikoj mjeri se oslanja na poljoprivredu, u kojoj radi veći dio radne snage, a glavni izvozni usjevi su pamuk i susam. Pored poljoprivrede, rudarski sektor doživljava snažan rast, pri čemu je eksploatacija zlata postala najvažniji izvor izvoznih prihoda države. Zvanična valuta u platnom prometu je zapadnoafrički franak (XOF).

Kulturno naslijeđe Burkine Faso izuzetno je bogato i prepoznatljivo širom Afrike i svijeta, posebno po tradicionalnoj umjetnosti, drvenim maskama, skulpturama i rukotvorinama. Glavni grad Ouagadougou važi za jedno od najvažnijih filmskih središta na kontinentu i domaćin je uglednog bijenala afričkog filma (FESPACO). Tradicionalna muzika, plesovi, usmena predanja i specifična arhitektura čine temelj prepoznatljivog kulturnog identiteta ove zemlje.
