BUGARSKA

Republika Bugarska je država smještena na jugoistoku Evrope, na Balkanskom poluostrvu. Poznata je po bogatoj istoriji koja seže u vrijeme Tračana, drevnih Rimljana i moćnih bugarskih carstava, kao i po prelijepoj prirodi koja obuhvata zlatne plaže Crnog mora i visoke planinske lance. Bugarska je dom izuzetnog kulturnog naslijeđa, tradicionalne folklorne umjetnosti, ružinih polja iz kojih se dobija svjetski poznato eterično ulje, te jedinstvenog pisma – ćirilice, čiju upotrebu dijeli sa slovenskim svijetom.

Bugarska zauzima strateški položaj na raskrsnici između Zapada i Istoka, u istočnom dijelu Balkanskog poluostrva. Na sjeveru graniči sa Rumunijom (pri čemu najveći dio granice čini moćna rijeka Dunav), na zapadu sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom, na jugu sa Grčkom i Turskom, dok je na istoku izlaz na Crno more. Ovaj položaj čini je važnim saobraćajnim i kulturnim čvorištem između Evrope i Azije.

Reljef Bugarske je izuzetno raznolik, a karakterišu ga smjena nizija, kotlina i planinskih masiva. Centralnim dijelom zemlje pruža se čuveni planinski sistem Stara planina (Balkan), po kojem je poluostrvo dobilo ime, dok se na jugu i jugozapadu uzdižu visoke planine kao što su Rila (sa najvišim vrhom na Balkanu, Musalom od 2.925 metara), Pirin i Rodopi. Sjeverni dio zemlje obuhvata plodnu Dunavsku ravnicu, dok se na istoku prostire crnomorska obala sa nizijama i prostranim plažama.

Klima u Bugarskoj je pretežno kontinentalna sa snažnim uticajem mediteranske klime na jugu i u južnim dolinama. Ljeta su topla i sunčana, idealna za turizam na crnomorskoj obali, dok su zime hladne i snježne, posebno u planinskim predjelima gdje se nalaze popularni ski-centri poput Banskog i Boroveca. Kotline i planine stvaraju mikroklimatske uslove, pa su proljeća i jeseni umjereni i prijatni.

Bugarska ima razgranatu riječnu mrežu. Najvažnija rijeka je Dunav, koja čini sjevernu prirodnu granicu prema Rumuniji. Veće unutrašnje rijeke uključuju Maricu, Strumu, Mestan i Iskar, koje teku ka Egejskom moru ili Crnom moru. Iako zemlja obiluje rijekama, poznata je i po brojnim termalnim i mineralnim izvorima, po čemu zauzima jedno od vodećih mjesta u Evropi, što je doprinijelo razvoju banjskog turizma.

U Bugarskoj živi oko 6,4 miliona stanovnika. Većinsko stanovništvo čine Bugari, dok su značajne manjine Turci i Romi. Službeni jezik je bugarski, koji spada u južnoslovensku grupu jezika i piše se ćirilicom. Većina stanovništva je pravoslavne vjeroispovijesti. Najveći grad i privredni centar je glavni grad Sofija, dok su drugi važni urbani centri Plovdiv, Varna i Burgas.

Bugarska ima otvorenu, tržišno orijentisanu privredu sa snažnim sektorima u oblasti industrije, informacionih tehnologija, poljoprivrede i turizma. Zemlja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača i izvoznika ulja od lavande i bugarske ruže (iz čuvene Dolinu ruža). Turizam je izuzetno važna grana privrede, sa razvijenim ljetnim turizmom na crnomorskim rizortima (poput Zlatnih Pjasaka i Sunčeve obale) i zimskim turizmom u planinama.

Kultura Bugarske odlikuje se bogatom tradicijom, folklorom, unikatnim višeglasnim pjevanjem i starim običajima poput "Martenica" za doček proljeća. Bugarska kuhinja je spoj balkanskih, mediteranskih i bliskoistočnih ukusa, a prepoznatljiva je po jelima kao što su banica, šopska salata, tarator i mliječni proizvod kiselo mlijeko, za koje se smatra da ima poseban kvalitet zbog originalnih bakterijskih kultura. Arhitektonsko naslijeđe obuhvata brojne manastire pod zaštitom UNESCO-a, od kojih je najpoznatiji Rilski manastir.