AFGANISTAN

Afganistan (zvanično Islamski Emirat Afganistan) kontinentalna je država smještena na raskrsnici između Centralne i Južne Azije. Kroz istoriju je zbog svog izuzetnog geografskog položaja predstavljao ključnu tačku na drevnim trgovačkim putevima, poznatim kao Put svile, spajajući Istok i Zapad. Glavni i najveći grad je Kabul, koji ima milionsku populaciju i predstavlja politički, kulturni i trgovinski centar zemlje. Afganistan ima bogatu, ali i izuzetno burnu istoriju obilježenu brojnim civilizacijskim uticajima i geopolitičkim previranjima.

Afganistan je zemlja bez izlaza na more, okružena moćnim i raznolikim susjedima: na istoku i jugu graniči sa Pakistanom, na zapadu sa Iranom, na sjeveru sa Turkmenistanom, Uzbekistanom i Tadžikistanom, dok na krajnjem sjeveroistoku ima uska i dugačka granična vrata (koridor Vahan) prema Kini. Njegov geostrateški položaj vjekovima ga je činio svojevrsnim "mostom" između azijskih regija, ali i poprištem brojnih strateških interesa velikih sila.

Reljef Afganistana je izrazito gorovit i težak za komunikaciju, a dominira ga masiv Hindu Kush (Hindukuš), koji se pruža od sjeveroistoka ka jugozapadu i dijeli zemlju na nekoliko prirodnih cjelina. Planinski vrhovi u ovom masivu dostižu ekstremne visine, pokriveni su vječnim snijegom i ledom, dok se u sjevernim i jugozapadnim dijelovima zemlje nalaze prostrane sušne visoravni, ravnice i pješčane pustinje. Najviša tačka u državi je vrh Noshaq, sa nadmorskom visinom od 7.492 metra, smješten na krajnjem sjeveroistoku u planinama Hindukuša.

U Afganistanu vlada oštra kontinentalna klima, koja se odlikuje velikim temperaturnim razlikama između ljetnih i zimskih mjeseci, kao i između dana i noći. Zime u visokim planinskim predjelima znaju biti izuzetno hladne, sa dugotrajnim snježnim padavinama i temperaturama koje padaju daleko ispod nule, dok su ljeta u nizijama i dolinama suva i veoma topla. Količina padavina je uglavnom mala i neravnomjerno raspoređena, pri čemu najveći dio zemlje ima aridnu ili poluaridnu klimu.

Hidrografska mreža Afganistana je u velikoj mjeri uslovljena visokim planinskim masivima sa kojih se otapaju snijeg i glečeri. Većina rijeka nema izlaz na otvoreno more, već se ulijevaju u unutrašnja slana jezera, močvare ili se gube u prostranim pustinjskim pijescima. Najvažnije rijeke u zemlji su Amu Darja (koja čini dio sjeverne granice prema Centralnoj Aziji), Helmand (najduža rijeka u zemlji), Kabul i Hari Rud. Zbog sušne klime, vodni resursi imaju nemjerljiv značaj za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

U Afganistanu živi procijenjeno oko 42 miliona stanovnika. Zemlja je izrazito multietnička i sastoji se od više različitih naroda i plemenskih zajednica, među kojima su najveći Paštuni, Tadžici, Hazari i Uzbeke. Službeni i najčešće korišteni jezici u administraciji i svakodnevnoj komunikaciji su paštunski i farsi (dari). Većina stanovništva živi u ruralnim područjima i bavi se tradicionalnom poljoprivredom i stočarstvom, dok su najveći gradski centri Kabul, Kandahar, Herat i Mazar-e Šarif.

Privreda Afganistana je tradicionalno bazirana na poljoprivredi, stočarstvu i uzgoju ratarskih kultura, ali je dugogodišnjim konfliktima i nestabilnostima pretrpjela ozbiljne izazove. Zemlja posjeduje značajna, još uvijek nedovoljno iskorištena prirodna bogatstva i rudna ležišta, uključujući ogromne rezerve bakra, gvožđa, litijuma, dragog kamenja i prirodnog gasa. Tradicionalni izvoz obuhvata suvo voće, orašaste plodove, tepihe ručne izrade i poljoprivredne proizvode. Zvanična valuta u zemlji je afghani (AFN).

Kultura Afganistana duboko je prožeta islamskom tradicijom, orijentalnim naslijeđem i običajima različitih etničkih grupa koje čine njeno društvo. Zemlja se ponosi bogatom istorijom pjesništva, islamske arhitekture, tradicionalnim zanatima poput izrade vunenih tepiha i sviranja klasičnih narodnih instrumenata. Iako je kulturna baština pretrpjela velika razaranja tokom istorijskih sukoba, svjetski poznati spomenici, poput ostataka drevnih budističkih statua u Bamijanu, svjedoče o jedinstvenoj prošlosti na raskrsnici civilizacija.