Gotovo svaka karta svijeta koju ste vidjeli u školi, u medijima ili na internetu koristi takozvanu Mercatorovu projekciju. Ovu kartu je još davne 1569. godine dizajnirao flamanski kartograf Gerardus Mercator. Iako je bila revolucionarna i nevjerovatno korisna za pomorsku navigaciju jer je precizno čuvala pravce kretanja brodova, ona ima jednu ogromnu manu: drastično iskrivljuje stvarnu veličinu kontinenata.
"Što se više udaljavamo od ekvatora prema polovima, kopno na karti izgleda mnogo veće nego što zapravo jeste. Na klasičnoj karti, Grenland i Afrika djeluju jednako, iako je realnost potpuno drugačija."
Nevjerovatna optička iluzija veličine
U stvarnom svijetu, Afrika je čak 14 puta veća od Grenlanda! Na običnoj karti, međutim, oni izgledaju kao geografski blizanci. Sličan problem se javlja i sa Rusijom i Kanadom, koje na papiru izgledaju masivnije nego cijeli afrički kontinent, iako u njihove realne granice zajedno možete smjestiti čitavu Sjevernu Ameriku i dobar dio Evrope.
Pored toga, Evropa i Sjeverna Amerika na standardnim kartama namjerno ili nenamjerno zauzimaju centralnu i dominantnu poziciju, dok su dijelovi Južne Amerike, Afrike i Azije nepravedno vizuelno smanjeni i potisnuti na margine.
Geopolitičke posljedice kartografije
Ovakve vizuelne distorzije nisu samo prosti crtački promašaj – one imaju duboke geopolitičke i sociološke posljedice. Generacijama unazad, ovakav prikaz svijeta podsvjesno oblikuje našu percepciju ekonomske moći, resursa i značaja država kroz istoriju. Zbog toga se moderni geografi danas sve više zalažu za uvođenje pravednijih, realističnijih projekcija, poput Gall-Petersove ili Winkel Tripel karte.